Proizvođači šećera i stočne hrane protiv carina na žitarice

Grupacija proizvođača šećera i Grupacija industrije stočne hrane pri Hrvatskoj gospodarskoj komori protive se namjeri uvođenja izvoznih carina na pšenicu, ječam, kukuruz, soju i rezance od šećerne repe. Zaključci su to nedavno održanih sastanaka predstavnika tih industrija koji su pritom istaknuli i da podržavaju napore ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine u nastojanju da se kroz određene mjere umanji utjecaj šteta od suše i osigura dovoljno hrane za stoku.

Međutim, kako su naveli, pri tome treba uzeti u obzir procjene ratarske proizvodnje i u zemlji, ali i zemljama okruženja, kao i svijeta, te da izvozne carine nije moguće primijeniti na zemlje CEFTA-e, kao ni na izvoz u druge zemlje u slučaju da su ugovori već ranije potpisani. Predstavnici navedenih industrija, kako neslužbeno doznajemo, upozorili su ministra Jakovinu kako mjera uvođenja izvoznih carina ne bi u potpunosti postigla željene rezultate i osigurala dovoljne količine sirovina za preradu iz vlastitih izvora, te da je potrebno donijeti druge mjere. Ono što je, kako su naveli, ključno u ovim uvjetima jest osigurati dostupnije količine sirovina za potrebe stočarstva, ali i prehrambeno-prerađivačke industrije kako navedene štete ne bi prouzročile još veće posljedice na cjelokupan sektor i kako bi njihov utjecaj na cijene hrane bio minimalan. Tu valja podsjetiti da je jedan od razloga što se Ministarstvo poljoprivrede odlučilo na mjere uvođenja izvoznih carina bilo i sprječavanje rasta cijena hrane.

Kad je riječ o problemima stočara, Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže da je njihov broj prepolovljen te da će oni koji se još bave tom djelatnošću imati poteškoća pri nabavci potrebnih sirovina za završetak tovnog ciklusa.

- Neki od stočara uspjeli su osigurati dovoljno hrane siliranjem zrna i stabljike kukuruza, baliranjem slame dok repine rezance naši stočari vrlo malo koriste, kaže Nad.

On navodi i da kad je riječ o repinim rezancima, na koje Ministarstvo želi uvesti izvozne carine, valja napomenuti da Hrvatska godišnje proizvodi od 31.000 do 35.000 tona tih rezanaca. Sve se te količine izvezu, a ukupna vrijednost izvoza je između šest i sedam milijuna američkih dolara.

- Najviše se repinih rezanaca izvozi u Italiju, Španjolsku i Maroko, a izvoze se čak i u Republiku Koreju, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, kaže Nad.

Jedna od osam tvrtki koja izvozi repine rezance je i Tvornica šećera Osijek, čije vodstvo ne smatra da bi zabrana ili uvođenje izvoznih carina pomoglo domaćoj proizvodnji.

- Prema našem skromnom sudu najavljena ograničenja u izvozu pšenice, kukuruza i rezanaca od šećerne repe neće dati očekivanog rezultata radi činjenice da kod navedenih roba nije upitna raspoloživost (postojanje potrebnih količina na tržištu) tih roba, nego njihova cijena. Nedvojbeno je da će sa sadašnjim visokim cijenama kukuruza proizvođači mesa i mlijeka vrlo teško ostvariti profitabilno poslovanje i da bi, prema našem mišljenju, intervencija Vlade trebala biti usmjerena na izravnu pomoć (dodatnu potporu) ovim proizvođačima, bilo kroz dodatne poticaje po kilogramu mesa ili mlijeka, bilo kroz uvoz merkantilnog kukuruza putem robnih rezervi i njegovu prodaju domaćim stočarima prema stimulativnim cijenama, kaže Ilija Nedić, predsjednik Uprave Tvornice šećera Osijek.