Profesionalci koji 'grizu' na tržištu potisnuli 'dobre' radnike

Kako biti konkurentan na tržištu rada u vrijeme kada je na burzi više od 317.000 nezaposlenih, a ponuda radnih mjesta slaba? Koje vještine i znanja se traže za dobar posao, koji uz pristojnu plaću radniku omogućava napredovanje i razvoj u tijeku karijere? To se svakodnevno, dok se javljaju na natječaje za posao, pitaju ne samo oni koji traže prvi posao ili su nezaposleni godinama nego i oni koji žele bolje zaposlenje. Mnoge ankete i istraživanja pokazuju da većina kandidata ima osnovne vještine bez kojih je nemoguće raditi u većini zanimanja - znaju strane jezike, imaju vozačku dozvolu i služe se računalom. Tako je na portalu MojPosao 77 posto kandidata u svojim životopisima lani navelo znanje engleskog jezika, a čak 98 posto poznavanje rada na računalu.

Unatoč velikom broju nezaposlenih, čak 60 posto poslodavaca, prema saznanjima portala MojPosao, teško pronalazi zaposlenike kakve trebaju i traže. Osobito one s radnim iskustvom koji su specijalisti u svome poslu i posjeduju konkretna znanja. U gotovo pola od 13.000 lani objavljenih oglasa poslodavci su eksplicitno tražili kandidate s radnim iskustvom od dvije do pet godina na istim ili sličnim poslovima. S druge strane, kada im nije toliko bitno radno iskustvo, poslodavci sve više biraju kandidate na osnovi ponašanja i karaktera koji će im omogućiti postizanje ciljeva i rezultata u poslu, a to su sposobnost analitičkog mišljenja, kreativnost, komunikativnost, prilagodljivost. Traže se ljudi s inicijativom, stavom, energijom, upornošću, motivacijom i ljudi koji su spremni na učenje i promjene i dobro se snalaze u problemima.

Poslodavci se pri odabiru kandidata ravnaju prema sintagmi hire for attitude, train for skill (odaberi zbog stava i pouči vještini). U mnogim uspješnim poduzećima nije dovoljno biti samo 'dobar' radnik, koji marljivo radi, poslušan je i odan, nego se traže kreativni profesionalci koji će 'gristi' na tržištu i postizati rezultate, radnici koje ne treba nadzirati nego su sposobni sami obaviti više zadataka u kratkom vremenu i koji se mogu brzo prebacivati na nove poslove. Mnoge tvrtke zato imaju i posebne službe za ljudske resurse, koje kroz testiranje i intervjue traže upravo takve radnike. Prema anketi HZZO-a, od 1338 tvrtki čak je polovina navela kako radnicima koji traže posao najviše nedostaju vještine timske suradnje i komunikacije te ophođenja s kupcima, ali i interes i motivacija za posao. No i tu ima pomoći, jer je na tržištu mnogo agencija i savjetnika koji nezaposlene obučavaju komunikacijskim vještima i umijeću predstavljanja, što je ponekad presudno u intervjuima, jer poslodavci znaju reći: »Kako ćeš prodati moj proizvod ako ni sebe ne znaš predstaviti.«

S pedeset godina na leđima posao je prava lutrija
Uz osnovne preduvjete, a to su potrebno obrazovanje, znanja i vještine, najbrže se zapošljavaju mladi od 25 do 34 godine, pokazala je analiza HZZO-a. Brže se zapošljavaju osobe s višom razinom obrazovanja, s iznimkom starijih, od 45 do 59 godina, koji teže dolaze do posla. Poslodavci, pokazala je analiza, često daju prednost mlađim osobama zbog novijeg znanja koje su stekli u obrazovanju. Najbrže posao pronalaze mladi od 25 do 29 godina s fakultetom ili višom školom, pa tako čak njih 77 posto dobije posao u roku od šest mjeseci. Gotovo 50 posto mladih od 30 do 34 godine, gdje veću ulogu ima i radno iskustvo, zaposli se u roku od šest mjeseci. Brzo se zapošljavaju i oni od 20 do 24 godine, najviše sa srednjom školom, a nakon 35. godine mogućnost brzog zaposlenja pada bez obzira na radno iskustvo. U dobi od 35 do 45 godina, dakle u najboljim produktivnim godinama, posao u roku od šest mjeseci dobije oko 38 posto nezaposlenih, a na brzinu zapošljavanja u većoj mjeri može utjecati radno iskustvo, posebna znanja i vještine stečene tijekom karijere. Kada čovjek prijeđe 45. godinu, a naročito kad zagazi u pedesete, posao je prava lutrija.