Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2018

Prodaja automobila raste, a Hrvati sve manje kupuju

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Dražen Gudić  

Prodaja automobila raste, a Hrvati sve manje kupuju

Lijepo zvuči podatak da je prošle godine prodano 50.769 novih osobnih vozila, što je 15,1 posto više nego godinu prije. Rekordan je to rezultat u postkriznom vremenu. U prva tri mjeseca ove godine trend je nastavljen. Prodano je 13.893 novih putničkih vozila, što je 27 posto, ili 2963 vozila više nego u istom razdoblju 2017. godine.

No, kad se zagrebe ispod površine i golih brojki, pokazuje se da vrijedi ona kako statistika otkriva mnogo, ali skriva najvažnije detalje. Puna istina je, naime, da prodaja raste, ali je privatnih kupaca sve manje, piše Slobodna Dalmacija.

Fizičke su osobe lani kupile samo 12.875 novih automobila (25,4% od ukupnog broja registracija novih vozila). Ostalo otpada na tvrtke. Navlas isto je i početkom ove godine. Disbalans u omjeru poslovnih i privatnih kupaca bilježi se od početka krize 2009., a onda i ulaska u Europsku uniju 2013., da bi se, do današnjih dana, dodatno zaoštrio.

Slaba kupovna moć

Jasno je, dugotrajna kriza negativno je utjecala na kupovnu moć naših građana. Osim toga, i trošarinski sustav koji je bio na snazi zadnjih pet godina izravno je utjecao na pogoršanje ovog omjera.

Trendu je dodatno “kumovalo” i iseljavanje radno sposobnog stanovništva, s jedne, te liberalizacija unosa rabljenih vozila nakon ulaska u EU, s druge strane. Zadnje tri godine oporavak ukupnog tržišta odvija se gotovo jedino kroz prodaju vozila rent-a-car kućama i iznošenja novih vozila u druge zemlje članice EU-a.

Velike količine vozila koja rent-a-car tvrtke vraćaju isporučiteljima, nakon samo šest mjeseci korištenja, izazivaju važne posljedice – utječu na slabiju prodaju novih vozila i značajno remete bilance autokuća kroz povećanje zaliha i njihovo financiranje.

Veći dio (oko 70 posto) tih vozila u konačnici završi izvan naših granica, dok ih manji dio pronađe kupce u zemlji. Nemali dio dočeka proljeće i novo razdoblje najma i traže veliki financijski angažman autokuća ili banaka.

Od ulaska u EU česta je praksa na domaćem tržištu i reizvoz vozila, odnosno prodaja novih, na samo jedan dan registriranih automobila. To nije hrvatski izum, nego poslovni model koji je intenzivno zaživio u svim zemljama CEE-a nakon pristupanja EU-a.

Procjenjuje se da na takav način godišnje nekoliko stotina tisuća vozila “emigrira” u zemlje starog EU-a. Razlozi su vrlo jednostavni: uvoznici i distributeri su pod pritiskom sve ambicioznijih ciljeva prodaje, a na domaćim tržištima nema dovoljno potencijala.

Početkom godine Ministarstvo financija donijelo je Uredbu o promjeni oporezivanja nabave novih i rabljenih vozila, prema kojoj će se od posebnog poreza na motorna vozila (PPMV) po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzeti vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150.000 kuna, što čini 65 posto svih novih prodanih vozila.

Također je moguć odbitak 50 posto pretporeza pri kupnji novog automobila čija cijena ne prelazi 400.000 kuna. Veći naglasak je na emisiji CO2 kao kriteriju za oporezivanje.

Od promjena se očekuje niže porezno opterećenje od 350 milijuna kuna. Ministar Zdravko Marić naglašava da je set mjera usmjeren na pomlađivanje voznog parka, sigurnost prometa i zaštitu okoliša.

Anti-age tretman

– Nova rješenja su bolja od onih koja smo imali u zadnjih pet godina, ali njima se neće značajno povećati prodaja vozila privatnim kupcima, najvećim gubitnicima prethodnog trošarinskog sustava. Imamo prevelika davanja na vozila uz niski standard i sve dok je tako, neće biti značajnijeg organskog rasta tržišta ni pomlađivanja voznog parka – tvrdi Agan Begić, direktor agencije Promocija plus, koja dugo istražuje hrvatsko tržište.

Istina, sada je najbolji trenutak od 2012. za kupnju novog vozila, ali ipak je riječ o premalom zahvatu za proklamirane ciljeve, među kojima posebno strši onaj o značajnijem pomlađivanju voznog parka. Porezna rasterećenja ipak ne čine atraktivnu i motivirajuću razliku i mogla bi imati efekta samo za poslovne kupce i viši segment vozila.

S druge strane, na snagu stupa novi, stroži WLTP ciklus kojim se stavlja veći naglasak na emisiju CO2 pri određivanju cijene automobila.

Vozila najnovijih tehnologija pročišćavanja ispušnih plinova mogla bi biti kažnjena prema današnjem načinu izračuna PPMV i to bi moglo poništiti pozitivne utjecaje uvedenih poreznih mjera. Ministar Marić morat će, očito, opet reagirati novim mjerama da bi se ostvarilo željeno.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Cilj nam je da turistima kontinent bude jednako vrijedan motiv dolaska kao i obala

04.08.2026.

Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija. Cijenu mora pratiti i određena kvaliteta usluge

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

AD Plastik povećao profitabilnost i smanjio dug za 7,22 milijuna eura

27.07.2026.

Neto dobit AD Plastik Grupe iznosila je u prvom polugodištu 7,58 milijuna eura što je 1,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su poslovni prihodi porasli za 1,9 posto, na 76,6 milijuna eura, pokazuje financijsko izvješće te solinske kompanije za p

Gdje caruju metal i teški strojevi: Kako je inženjerka Ljerka preuzela kormilo u tradicionalno muškom poslu

25.07.2026.

Dok neka djeca svoje najranije uspomene vežu uz bezbrižne igre u pješčaniku, Ljerka Božičević Jurin, diplomirana inženjerka strojarstva, suvlasnica i voditeljica renomirane automehaničarske radionice, strojne obrade motora i trgovine Božičević, svoje je d

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk