Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ruj 2025

Priča o Brođanki koja je potukla kozmetičke divove: 'Trebamo se zapitati što stavljamo na kožu'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Imrešković  

Priča o Brođanki koja je potukla kozmetičke divove: 'Trebamo se zapitati što stavljamo na kožu'

Priča Brođanke Lane Vitas počinje naizgled klasično. Nakon što je stekla titulu magistre farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, radila je u struci, prvo u privatnoj ljekarni, a zatim u ljekarni Opće bolnice u Slavonskom Brodu, u kojoj je napredovala do funkcije voditeljice odjela. No ljubav prema kozmetologiji i kemijskim formulama odnio ju je u posve drugom smjeru. Jedna malina i njezina moć promijenile su sve

Od osobe koja je svoje radne dane provodila u izdavanju i preporuci niza farmaceutskih sredstava, od raznih lijekova do kemoterapije i ostalih medicinskih supstanci, Lana Vitas danas je postala poduzetnica koja nudi ljudima ono što dolazi isključivo iz prirode.

'Inače sam orijentirana na fermentirano, a istražujući aktivne sastojke došla sam do maline. Ona je zdrava, puna antioksidanata, a i podsjeća me na djetinjstvo, slow ageing i zdraviji način života. Fermentirano znači da imamo velike molekule koje dobre bakterije razgrade na male molekule i onda se one puno bolje upijaju u kožu. Moć prirode tu se miješa sa znanošću, a sam proces fermentacije pretvara prirodne sastojke u visokoučinkovite aktivne tvari koje koža lakše apsorbira, što u kozmetičkom proizvodu znači dublju hidrataciju, revitalizaciju i zaštitu kože. I tako je nastao serum Maleena', počinje svoju priču o velikom uspjehu Vitas.

Testirala ga je sama, podijelila ga prijateljicama i naišla na izvanredne reakcije. Dio korisnica rekao je da im je riješio hiperpigmentaciju, druge da su im nestale sitne akne na čelu, treće da im je vratio sjaj i uklonio sitne bore. Nakon toga odlučila je svoj serum na bazi maline dati na testiranje i tri mjeseca kasnije bio je na tržištu.

Može li mali homemade serum pobijediti velike kozmetičke divove? Može
Sljedeći veliki korak bila je prijava seruma na veliko natjecanje Elle Beauty Awards, a ono već više od deset godina u cijelom svijetu postavlja ljestvicu u svijetu ljepote i njege kože. Za Vitas je velik šok bio kada je doznala da je prestižna nagrada za najbolji serum stigla gotovo nepoznatoj marki Maleena i njezinom proizvodu na bazi fermentirane maline.

'Kada sam vidjela tko mi je konkurencija, brendovi kao što su L'Occitane, Nivea, Elizabeth Arden i Payot, pomislila sam zašto sam se uopće prijavljivala. Toliko sam malo nade polagala u nagradu da sam baš u to vrijeme dogovorila putovanje na kozmetički sajam u Njemačkoj. Stigla je vijest o nagradi i umjesto mene morala ju je preuzeti prijateljica. Bila sam šokirana i presretna. To je bio trenutak u kojem sam doista počela vjerovati u svoj proizvod', kaže.

Za njezin san o pokretanju proizvodnje low tox kozmetike to je bila prekretnica jer su ljudi preko noći čuli za Maleenu.

'U kratko vrijeme stigao mi je velik broj narudžbi u web shopu, a još nisam imala novu seriju seruma, pa sam čak morala napraviti prednarudžbe. Ljudi su bili zainteresirani', kaže Vitas.

Uz serum trenutno nudi kremu za okoloočno područje, također rađenu na bazi fermentiranog ekstrakta maline, a u sastav je uključila i ekstrakt kore jasena, vitamin B3 i organski silicij jer oni zajedno, objašnjava, mogu smanjiti podočnjake i natečenost kože oko očiju.

Sve potrebno o svijetu proizvodnje kozmetike, od ideje do konačnog proizvoda, učila je na tečajevima, a posebno puno naučila je kroz mentorski program Mirele Ilenić.

Od miješanja majčinih parfema do prirodne kozmetike i koncepta low tox života
Da ju je životni put vodio ka farmaciji i kozmetologiji, pokazalo se još dok je bila djevojčica.

'Uvijek sam voljela eksperimentirati, još kao dijete jednom sam uzela sve mamine parfeme, pomiješala ih i tada tu mješavinu nazvala glicerol. Danas, zanimljivo, baš glicerol imam u formuli svojih proizvoda', kaže.

U tinejdžerskoj dobi imala je velikih problema s tenom pa jedno vrijeme, prisjeća se, čak danju nije izlazila iz kuće. Problem je bio hormonski i to ju je dovelo do toga da razmišlja o svemu što utječe na zdravlje kože i čitavog tijela.

Njezina je teorija jednostavna: svakodnevno nanošenje niza kemikalija i omekšivača za rublje za tijelo je previše i stvara nešto što ona naziva 'kumulativna toksičnost'. Sve se to taloži u organizmu i nastaje kao posljedica nepovezanosti s prirodom. Zato je njezin odabir uvijek što prirodnije i bez hormonskih disruptora, a oni osobito smetaju ženama.

'Trebamo se prvo upitati što stavljamo na kožu jer se apsorbira sve što nanesemo. Krema za lice, omekšivač, krema za tijelo, dezodorans, šminka, primjerice maskara se također apsorbira kroz sluznicu oka. Sve se to nakuplja i može djelovati na hormonski balans u organizmu. Zato je moj stav da trebamo pokušati uvoditi sve ono što je prirodnije jer smo ionako previše okruženi onečišćivačima u svakodnevnom životu', poručuje.

Ono što je ovoj mladoj magistri farmacije danas najvažnije to je da sastojci koje dodaje u svoje proizvode ne narušavaju hormonsku ravnotežu organizma.

Njezina službena web stranica trenutno nudi tek dva proizvoda jer i sama priznaje da sve što izbaci na tržište mora biti savršeno.

'Za svaku tu formulaciju dugo mi treba. Primjerice napravim kremu s odličnim sastojcima, no ne upija se dovoljno brzo. Ili ostane bijeli trag, a to baš ne volim', kaže.

Otvorila biznis, dala otkaz i što dalje? Zbog straha i sumnje znala je, kaže, i zaplakati
Sigurnost rada u velikom sustavu kao što je bolnički preko noći zamijenila je neizvjesnim poduzetničkim vodama. Svakodnevno je, kaže, morala učiti nešto novo o poslovnim elementima o kojima nije ni razmišljala niti je znala da postoje: kako nabaviti ambalažu i pronaći kutije te doznati sve o marketingu, odnosima s javnošću, pregovaranju s dobavljačima i klijentima. No zadovoljstvo njezinim proizvodima ono je što je, kaže, ispunjava, kao i stalno traženje novih formula, sastojaka, dodataka, a da pritom ne uvodi štetne elemente.


Komentari članka

Vezani članci

S početnih 7 proširio vinograd na 20 ha: Bolfan Vinski vrh spaja ekološka vina i domaću hranu

18.05.2026.

Tomislav Bolfan kupio je malu vinariju 2006. godine, a u godinama koje su uslijedile proširio je kapacitete na 20 hektara. Vinarija koja proizvodi vrhunska vina i njeguje prirodne metode uzgoja postala je prepoznatljiva po svom jedinstvenom karakteru

Velike promjene za obrtnike: Smanjuje se komorski doprinos i uvodi obiteljski obrt

18.05.2026.

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim predviđa rasterećenja obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa, modernizaciju sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.

Obiteljski svinjac pretvorio u destileriju, a umjesto krumpira uzgaja aromatično bilje

18.05.2026.

Stefan Zwickl, čija farma Steppenduft postala je dom za više od pedeset aromatičnih biljnih vrsta, od kojih neke nikada prije nisu uspijevale na ovom podneblju

Poduzetnik sam jer nisam podnosio nesposobne šefove, a u poslu je ključ znati povući granicu

17.05.2026.

Mario Petrović, poduzetnik s više od 30 godina iskustva u strateškim komunikacijama, marketingu i poslovnom upravljanju suosnivač je agencije Millenium i partner u Sveučilištu Algebra Bernays.

Hrvati masovno otvaraju obrte, ali sloboda ima cijenu

15.05.2026.

Broj obrta od 2020. porastao je gotovo 47 posto, no fleksibilnost, sloboda i veći prihodi često dolaze bez sigurnosne mreže.

Tag cloud

  1. 2858 članka imaju tag turizam
  2. 2711 članka imaju tag hrvatska
  3. 1811 članka imaju tag svijet
  4. 1496 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 541 članka imaju tag krediti
  8. 1657 članka imaju tag izvoz
  9. 1395 članka imaju tag ict
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1343 članka imaju tag industrija
  12. 1250 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1078 članka imaju tag menadžment
  15. 1184 članka imaju tag EU
  16. 870 članka imaju tag poduzetništvo
  17. 462 članka imaju tag BDP
  18. 687 članka imaju tag opg
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 694 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 407 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 516 članka imaju tag eu fondovi
  27. 965 članka imaju tag kriza
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 438 članka imaju tag osijek
  33. 451 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 427 članka imaju tag vlada
  38. 346 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke