Površine pod cvijećem i ukrasnim biljem u pet godina prepolovile se, gotovo sve cvijeće uvozimo iz Nizozemske

Lani smo uvezli 2600 tona cvijeća za 22,8 mil. eura, a izvezli 129 tona za 1,1 mil. eura

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, korištena površina poljoprivrednog zemljišta pod cvijećem i ukrasnim biljem u 2024. godini bila je 162 hektara.

Desetak je to hektara više nego lani, ali gotovo upola manje u usporedbi s 2019. godinom, kada je korištena površina pod cvijećem iznosila 300 hektara. Udio korištene površine pod cvijećem i ukrasnim biljem u ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske u razdoblju od 2019. do 2024. prepolovio se, smanjivši se s 0,02 posto na 0,01 posto.

Kako stojimo s proizvodnjom cvijeća vidi se i po izvozno-uvoznoj bilanci. Prije dvije godine uvezli smo 2568 tona rezanog, svježeg i sušenog cvijeća vrijednog 18,3 milijuna eura, a lani je uvoz bio stotinjak tona veći, za što su hrvatski uvoznici izdvojili 22,8 milijuna eura. Istovremeno, prošle godine izvezli smo 129 tona takvog cvijeća ''zaradivši'' pritom 1,1 milijun eura. Uvoz cvijeća je, dakle, neusporedivo veći od izvoza. Kako stoji u objavi dr. sc. Gorana Butorca na web-stranicama Ekonomskog instituta Zagreb, veliki negativni saldo Hrvatske u trgovini cvijećem s inozemstvom govori o nedostatnoj domaćoj proizvodnji.

- Pritom Hrvatska neusporedivo više troši na cvijeće nego što ga sama proizvodi. Taj veliki jaz u korist potrošnje cvijeća u 2024. godini iznosio je visokih 21,6 milijuna eura. Ono malo domaće proizvodnje usitnjeno je i proizvodi se u okrilju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Nerijetki su slučajevi u kojima su pojedinci svoje hobije, entuzijazam i ljubav prema cvijeću uspijevali pretvoriti u profitabilnu djelatnost na tržištu. Većina njih je orijentirana na domaće tržište, a prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, uzgojem cvijeća i ukrasnog bilja u 2020. godini bavilo se 346 gospodarstava. Uz značajan pad površina pod cvijećem u razdoblju 2019. - 2024., može se pretpostaviti da se smanjio i broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave uzgojem cvijeća i ukrasnog bilja - ističe, naglašavajući kako je domaće cvjećarstvo dobar pokazatelj kako se Hrvatska sustavno i godinama pretvarala u potrošačko društvo zapostavljajući vlastitu poljoprivrednu proizvodnju, u ovom slučaju proizvodnju cvijeća. Pritom se Hrvatska nije odrekla potrošnje cvijeća, već ju je intenzivno povećavala. No, povećanje potrošnje nije se odrazilo na rast domaće proizvodnje cvijeća, već na rast inozemne proizvodnje koju je Hrvatska kreirala značajnim uvoznim rastom.

- Iako Hrvatska već godinama najviše cvijeća uvozi iz Nizozemske, uvozna se struktura u razdoblju od 2005. do 2024. godine ipak značajnije mijenjala. Hrvatska je iz uvozne dominacije nizozemskog cvijeća prešla u uvoznu ovisnost o nizozemskom cvijeću. Naime, u 2005. godini udio Nizozemske u uvoznoj strukturi cvijeća RH iznosio je 69 posto. Slijedili su je Ekvador s udjelom od 12 posto, Italija s udjelom od 7 posto i Kenija s udjelom od 3 posto. Protekom vremena Nizozemska je sve više povećavala svoju zastupljenost u ukupnom uvozu cvijeća, da bi se taj udio u 2024. godini popeo na 99 posto. U prijevodu, Hrvatska danas gotovo sve cvijeće uvozi iz Nizozemske. Taj proces preuzimanja potpune dominacije nizozemskog cvijeća u uvoznoj strukturi Hrvatske naročito je bio pospješen nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji - objašnjava.

Govoreći o cijeni cvijeća, tvrdi kako je na domaćem tržištu određena, s jedne strane, uvoznom ponudom, a s druge potrošnjom domicilnog stanovništva. Ona iz godine u godinu raste, ali ne u toj mjeri kao što rastu cijene poljoprivrednih proizvoda. One su u razdoblju od 2020. do 2024. povećane u prosjeku za 37,6 posto, a cijene cvijeća za 18,4 posto. Porast je bio iniciran rastom cijena energenata i troškova proizvodnje, rastom potražnje prouzročenim rastom ukupne svjetske populacije, ograničenom ponudom radne snage u poljoprivredi i klimatskim promjenama.

Apsolutna dominacija Nizozemske u EU-u

Od zemalja EU-a, apsolutna dominacija u izvozu cvijeća na globalno tržište pripada Nizozemskoj. Ta je zemlja u 2024. godini realizirala 91,9 posto ukupnog izvoza cvijeća EU-a. Slijede je Italija, Španjolska, Njemačka, Poljska i Belgija. Hrvatska se s ostvarenih 1,2 milijuna eura izvoza cvijeća u 2024. godini svrstala pri dnu ljestvice.