Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Pro 2025

Marina Krvavica: Često me pitaju kakav je to Dalmatinski pršut, a proizvodi se od mađarskih butova

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Željka Rački-Kristić  

Marina Krvavica: Često me pitaju kakav je to Dalmatinski pršut, a proizvodi se od mađarskih butova

Ne smatram da je hrana iz uvoza nesigurna i nekvalitetna, ali treba znati da samo vlastitu proizvodnju možemo pratiti i kontrolirati "od polja do stola“, a i kratki lanci opskrbe jamče očuvanje kvalitete namirnica koje kupujemo, kaže za foodfacts, dr. sc. Marina Krvavica.

Krive, netočne i nepotpune informacije, posebice kada je riječ o hrani i prehrani, nekome mogu ozbiljno naštetiti, upozorava u razgovoru za foodfacts dr.sc. Marina Krvavica, prof.struč.stud./viša znanstvena suradnica, profesorica na stručnim studijima "Poljoprivreda krša“ i "Prehrambena tehnologija“ Veleučilišta "Marko Marulić“ u Kninu.

Naša se sugovornica, naime, više od dva desetljeća bavi tehnologijom mesa i mesnih proizvoda. Osobito tehnologijom i kvalitetom naših tradicionalnih suhomesnatih proizvoda (pršut, panceta, pečenica, buđola, kulen), kao i tehnologijom uzgoja i kvalitetom proizvoda naših izvornih pasmina ovaca (Dalmatinska janjetina, Paška janjetina, Lička janjetina, Creska janjetina).

Zaštita dalmatinskih tradicionalnih suhomesnatih proizvoda zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (Dalmatinska panceta, Dalmatinska pečenica) te zaštita Dalmatinske janjetine zaštićenom oznakom izvornosti dio je rezultata znanstvenog i stručnog rada ove znanstvenice.
Akademske stupnjeve magistre znanosti (tehnologija i kvaliteta Istarskog pršuta, 2003.) i doktorice znanosti (tehnologija i kvaliteta dalmatinske kaštradine/koštradine – sušene ovčetine, 2012.) stekla je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Struka treba biti upornija u educiranju
Po Vašem mišljenju i iskustvu, jesu li naši sugrađani dovoljno kvalitetno informirani o hrani/prehrani? U kojoj je mjeri javnost educirana o zdravim prehrambenim navikama?

Danas je dostupnost informacija o hrani i prehrani svakako velika. U vremenu prije informatizacije, morali smo se potruditi doći do onih koje su nas interesirale. Situacija je sada potpuno drukčija. Imamo more dostupnih informacija od kojih je veliki broj njih potpuno pogrešan. Smatram da nema dovoljno provjerenih kanala koji pravilno educiraju javnost o zdravim prehrambenim navikama te u tom smislu struka treba pronaći nove načine informiranja i educiranja javnosti.

Ne tako davno, ključnu ulogu u informiranju općenito su imali mediji. Bojim se da mediji danas gube prednost pred društvenim mrežama, a znamo da se na društvenim mrežama objavljuje svašta bez ikakvog nadzora, a što je još pogubnije i bez ikakvih moralnih kočnica. Struka bi trebala biti upornija i ustrajnija u pronalasku efikasnijih načina edukacije javnosti o zdravim prehrambenim navikama.

Postupak registracije zaštićenih proizvoda
Susrećete li se u Vašem svakodnevnom djelovanju s mitovima o hrani/prehrani? Možete li izdvojiti neke od njih?

Da svakako! Vrlo često me prijatelji i poznanici znaju pitati kakav je to Dalmatinski pršut, a proizvodi se od mađarskih butova. Takvo pitanje je u osnovi posljedica nepoznavanja zakonskog sustava koji regulira postupak registracije zaštićenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Struka u tom području odavno nema nedoumica, ali javnost očito još uvijek nije dovoljno informirana. Vjerujem da bi proizvođači i institucije nadležne za postupak zaštite trebale sveobuhvatnije informirati javnost, s obzirom da smo po broju zaštićenih proizvoda, čak 51, u samom vrhu EU-a.

Svakako, nadzor u primarnoj proizvodnji i uzgoju životinja, ključan je za kvalitetu sirovog mesa, o čemu u konačnici ovisi kvaliteta suhomesnatih proizvoda. Međutim, zakonodavni okvir koji regulira postupak registracije naziva ove vrste proizvoda sasvim je druga tema.

U tom smislu, za registraciju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP) mesnih proizvoda koju nosi između ostalih i naš Dalmatinski pršut, ne postoje zakonska ograničenja kada je u pitanju zemljopisno područje proizvodnje sirovog mesa i drugih sirovina koje se koriste u njihovoj proizvodnji i preradi. Međutim, takvo ograničenje postoji kada je registracija zaštićene oznake izvornosti (ZOI) u pitanju, za koju se čitav postupak proizvodnje, od sirovine do gotovog proizvoda mora provoditi na zemljopisnom području koji je obuhvaćen specifikacijom proizvoda.

Ovo zemljopisno ograničenje se odnosi čak i na hranu za životinje koje su sirovinska osnova u proizvodnji proizvoda s oznakom ZOI. Međutim, navedena zakonska regulativa omogućava izuzetke kada je u pitanju registracija oznake ZOI specifičnih proizvoda kao što su mesni proizvodi, dozvoljavajući da se životinje čije se meso koristi za njihovu proizvodnju, mogu uzgajati i u drugim zemljopisnim područjima, a koja se obvezno navode u specifikaciji proizvoda, uz uvjet da se njihov uzgoj unutar zemljopisnog područja zaštite organizira za nekoliko zadnjih mjeseci uzgoja.

S tim u svezi, navedena zakonska regulativa nesporno omogućava proizvodnju Dalmatinskog pršuta i od butova uvezenih iz Mađarske.

No, naravno da bi u proizvodnji naših tradicionalnih suhomesnatih proizvoda uporaba sirovog mesa iz vlastitog uzgoja trebao biti prioritet, ne samo zbog kvalitete proizvoda, nego i s obzirom da je pad primarne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj u zadnjih deset godina doista zabrinjavajući.

Dezinformacije i o piletini
Nadalje, često znamo čuti, čak i od visoko obrazovanih ljudi da nije dobro prečesto konzumirati piletinu, jer je tobože puna hormona i antibiotika. Nisu dovoljno informirani da je u Hrvatskoj, kao i u čitavoj EU, u uzgoju svih vrsta životinja čiji se proizvodi koriste za prehranu ljudi, pa tako i u uzgoju peradi, odavno zabranjena uporaba hormonskih preparata i antibiotika kao promotora rasta, a uporaba antibiotika i u preventivne svrhe.

Antibiotici se mogu koristiti jedino u terapeutske svrhe i to pojedinačnih životinja - nikako rutinski i masovno, uz poštivanje karence kada su životinjski proizvodi u pitanju. Vjerujem da su potrošači o ovim činjenicama vrlo slabo informirani, i ne samo potrošači, jer sam nedavno imala priliku čuti preporuku liječnika specijaliste mladoj djevojci s problemom policističnih jajnika i posljedično aknama, da smanji udio piletine u prehrani upravo zbog navodno visokog sadržaja hormona.

Hrana prije nije bila sigurnija
Prema tome, očito nedostaje sustavno informiranje i educiranje javnost o zakonskim propisima koji se tiču područja sigurnosti hrane. Često se zna čuti kako je ranije bila sigurnija, s obzirom da je u medijima puno rjeđe bilo informacija o slučajevima povlačenja neispravne hrane s tržišta. Međutim, pouzdano znamo da nije bila, štoviše bila je daleko nesigurnija, jer su zakonski propisi i kontrole u proizvodnji bili daleko lošiji negoli danas.

Čak i kad je korištenje raznih kemijskih preparata u uzgoju i proizvodnji hrane i hrane za životinje u pitanju, ranije je situacija bila znatno lošija, upravo zbog slabije zakonske normiranosti i lošijeg sustava kontrole. O tome treba biti više informacija u javnosti. Javnost treba znati da se znanstvena dostignuća u području sigurnosti hrane sustavno i permanentno uključuju u zakonodavstvo EU, prvenstveno kroz aktivnosti Europske agencije za sigurnost hrane – EFSA, a time i u zakonodavstvo RH, budući da je primjena zakonskih propisa EU u području sigurnosti hrane obvezna i automatska za sve zemlje članice.


Komentari članka

Vezani članci

Drniš može postati hrvatski grad pršuta 365 dana u godini

16.09.2026.

U Drnišu pršut se ne doživljava samo kao proizvod, on je važan dio tradicije, običaja, obiteljskog stola i identiteta kraja. Drniški pršut već je stoljećima delicija u kojoj su znali uživati u Hrvatskoj, regiji, ali i puno šire. Službeno, Drniški pršut po

Ugostitelj Ante Roca ima farmu svinja, proizvodi pršute, vino, ulje i kaže: Amerikanci su najbolji gosti!

09.08.2026.

Njihova pršutana u Dalmaciji nije velika, ali ovo gospodarstvo u Velimu jedinstveno je po vlastitoj farmi svinja, ali i potpunoj zaokruženosti – od vinograda i maslinika do restorana u kojem ugošćuju tisuće stranih turista godišnje

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

Osjetno smanjili zaposlenost, plaće digli na 900 eura

16.06.2026.

Dvije podravske tvrtke u vlasništvu slavonskoga poljoprivrednog diva smanjile su zaposlenost. Riječ je o đurđevačkim tvrtkama Nova natura i Mesna industrija Natura koje posluju u sastavu moćne Osatina grupe iz Semeljaca kod Đakova. Kompanija je u vlasništ

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Tag cloud

  1. 2912 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1531 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1369 članka imaju tag industrija
  12. 1271 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 528 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk