Povrće iz slavonskih plastenika najviše ide u izvoz za Njemačku

U Hrvatskoj se plastenička/staklenička proizvodnja odvija na 660 hektara. Najviše parcela pod plastenicima i staklenicima je, prema podacima ARKOD-a, uporaba poljoprivrednog zemljišta u digitalnom obliku, za 2021. godinu, u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 1095 parcela na ukupnoj površini od 129,22 hektara, a Vukovarsko-srijemskoj, gdje je poljoprivreda, posebice povrtlarstvo, važna grana, tek su 244 parcele i ukupno 22,11 hektara.

U Osječko-baranjskoj su 704 parcele ukupne površine 69 hektara, a u Zagrebačkoj 794 parcele površine 68 hektara. Pod plastenicima i staklenicima poljoprivrednici najviše uzgajaju miješane povrtlarske kulture - 78 hektara, a na drugom mjestu je paprika na 69,5 hektara...

Izravne potpore

Prema mišljenju ekonomista i agronoma, za ekonomski isplativu proizvodnju potrebno je sagraditi i opremiti jedan ili više objekata od najmanje 1000 četvornih metara ukupne obradive površine u kojima će se tijekom čitave godine, bez obzira na godišnje doba, intenzivno proizvoditi razno povrće i cvijeće.

U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju kako poljoprivrednici mogu ostvariti potporu za proizvodnju pod staklenicima ili plastenicima, a da bi ostvarili izravnu potporu trebaju biti upisani u Upisnik poljoprivrednika, a poljoprivredno zemljište mora biti upisano u ARKOD sustav.

Koja je uopće razlika između plastenika i staklenika, osim u materijalu izvedbe plastična folija - staklo, pojasnio je za Glas Slavonije Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu.

- Plastenici i staklenici su stalni, stabilni zaštićeni prostori, pokriveni polimernim materijalima u obliku filmova ili ploča, odnosno staklom. Konstrukcija ovih objekata danas je građena od vruće pocinčanih čeličnih cijevi i aluminijskih profila. U odnosu na ranije korištene materijale za izradu konstrukcije (drvo, beton), prednost čelične nosive konstrukcije je u uskim profilima, čime je smanjeno zasjenjivanje biljaka, lakše je održavanje i velika je trajnost. Drvene nosive konstrukcije prikladne su za kućne vrtove, jer ih je moguće samostalno izraditi, a još uvijek se mogu sresti u komercijalnoj upotrebi kod proizvođača u Dalmaciji i dolini Neretve. Glavni im je nedostatak laka lomljivost u slučaju obilnog snijega i nemogućnost opremanja automatikom za grijanje i prozračivanje. Nema sumnje kako je staklenik skuplja opcija, ali ima neke prednosti koje su neupitne. Prije svega, tu je trajnost. Uz male troškove održavanja staklenik može potrajati desetljećima, pa će se već zbog same te činjenice više isplatiti. Isto tako, na znatno kvalitetniji način štiti biljke, propušta veću količinu sunčevog svjetla i bolje zadržava toplinu. To može biti i njegov nedostatak, pogotovo u našim primorskim krajevima gdje su topla ljeta, pa postoji velika šansa da ga se ljeti neće moći koristiti zbog previsokih temperatura unutar objekta. S druge strane, plastenik je jeftinija i jednostavnija opcija. Isto tako, vrlo je dobro rješenje za malene vrtove gdje se tijekom toplijih mjeseci može jednostavno rasklopiti i spremiti, a tijekom zime ponovno postaviti - pojašnjava Matić, dodajući kako, a referirajući se na najzastupljenije kulture uzgajane u zatvorenim prostorima, proizvodnja u tonama na bazi jednog hektara iznosi: rajčica - 100 tona, krastavac - 40 tona, paprika - 60 tona, salata - 30 tona, mladi luk - 30 tona.

Zajedničko tržište

- Prema dostupnim informacijama od privatnih proizvođača, izvozi se u Njemačku i donedavno u Rusiju, s tim da službeni podatci o izvozu povrća na razini županije ne postoje. Također, izvoz prema zemljama EU-a ne smatra se izvozom nego zajedničkim tržištem. Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji povrća na razini je od 55 posto te je nužno povećanje proizvodnih kapaciteta, a potporom od 150 milijuna kuna za uzgoj povrća u zaštićenim prostorima smanjit će se jaz između proizvodnje i potražnje svježeg povrća. Natječajem iz svibnja 2020. godine plan je bio financirati novih 50 hektara površina pod stakleničkom ili plasteničkom proizvodnjom. U vezi s potporama valja reći kako ne postoji razlika između proizvodnje na otvorenom ili na plasteniku/stakleniku te takva proizvodnja mora udovoljavati minimalnim uvjetima prihvatljivim za potpore - kaže Andrija Matić.