Povrćari: Pretrpjeli smo 17 milijuna kuna štete

Prodaja domaćeg povrća posljednjih je tjedana prepolovljena nakon vijesti o epidemiji zaraze smrtnosnim tipom bakterije Escherichia coli u Njemačkoj i drugim europskim zemljama, od koje je dosad umrlo 37 osoba. Šteta nanesena hrvatskim proizvođačima povrća procijenjena je na 17 milijuna kuna. Neslužbeno, podaci o nastaloj šteti dobiveni su od samih proizvođača. Njihove su udruge brže-bolje požurile zbrojiti moguće štete, ali i loviti u mutnom, pa su prve procjene bile više od ukupne vrijednosti domaće proizvodnje povrća na 27.000 hektara.

No, slaba je utjeha domaćim povrćarima što je Njemačka, nakon više tjedana čekanja na rezultate brojnih testiranja, tek nedavno potvrdila da prijenosnik smrtonosne bakterije nisu španjolski krastavci, već klice graha s jedne izolirane njemačke farme. Ipak, nanesena je golema šteta uzgajivačima povrća u cijeloj Europi, a samo su španjolski povrćari, prema prvim procjenama, tjedno bili 200 milijuna eura na gubitku. Potrošači su uvelike okrenuli leđa povrću, ali i voću. Dakle, trebat će proći dosta vremena, kao i u slučaju kravljeg ludila i ptičje gripe, da se vrati izgubljeno povjerenje kupaca, jer broj zaraženih bakterijom E. coli još raste. Najviše je pala domaća prodaja krastavaca - za 60 posto, zatim salate za 50 posto i rajčice za 40 posto. No, problem je što država u proračunu nema predviđena sredstva kojima bi nadoknadila tu štetu domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Europska unija ovih je dana osnovala fond vrijedan 210 milijuna eura kako bi proizvođačima povrća nadoknadila gubitke zbog drastičnog pada prodaje njihove robe. Članovima organizacije proizvođača, u kojoj je 35 posto europskih proizvođača, ponudit će se dodatne kompenzacije, koje pokrivaju do 70 posto gubitaka. Hrvatskim povrćarima u slučaju drastičnih gubitaka koji se još zbrajaju, Vlada može pomoći donošenjem odluke o financijskoj pomoći iz državnog proračuna. No, neće biti dobro, ako pomoć i bude odobrena, kao u slučaju velikih poplava i suša na poljoprivrednim usjevima, a isplata se bude čekala mjesecima. Velika afera s mutiranom bakterijom E. coli u Njemačkoj, koja je buknula potkraj svibnja, vrlo brzo je zahvatila i hrvatsko tržište. Prvi na udaru bili su prodavači povrća na tržnicama, dok se najveći domaći trgovački lanac Konzum ovih dana pohvalio da mu je prodaja domaćeg povrća porasla za 14 posto. Predsjednik Zajednice povrćara Grada Zagreba Stjepan Horvat kaže da nije realno očekivati zabranu uvoza povrća, ali da je nužna njegova veća kontrola, posebno na granici, kako se ne bi ponovilo da oni koji žive od prodaje povrća, plaćaju tuđe pogreške. Ovako je, kaže, zbog 500 tona uvezenih krastavaca, ali i 2000 tona drugog povrća u prvih pet mjeseci ove godine, što je bilo nepotrebno, jer u sezoni ima dovoljno krastavaca iz domaće proizvodnje, drastično pala domaća prodaja povrća.

Sreća je u nesreći, tvrdi Horvat, da krastavci i rajčica nisu lako kvarljivi kao jagode i zelena salata, pa mogu izdržati nekoliko dana nakon berbe, a oni iz kontroliranog uzgoja u staklenicima i do 30 dana. To znači da će domaći potrošači najviše utjecati na ublažavanje proizvođačkih gubitaka ako ponovo počnu kupovati domaće povrće.