Povezano, udruženo i organizirano na tržište

Poljoprivredne resurse i komparativne prednosti podneblja treba valorizirati. Nužno je izgraditi temeljnu infrastrukturu u funkciji razvoja poljoprivrede te stvoriti pretpostavke za kontinuiranu edukaciju poljoprivrednika radi primjene suvremene tehnologije. Potrebno je poljoprivredne proizvođače interesno povezivati i udruživati radi organiziranog nastupa na tržištu. Valja im osigurati povoljna financijska sredstva za ulaganja u primarnu proizvodnju, razvijati dopunske djelatnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Također treba zaštititi autohtone proizvode i stvarati tržišne marke proizvoda«, kaže istarski pročelnik Županijskog odjela za poljoprivredu Milan Antolović.
Riječ je, dakako, o koncepciji razvoja poljoprivrednog sektora u Istarskoj županiji. Antolović pritom ističe da je još dosta operativnih programa u poljoprivredi do ulaska RH u Europsku uniju. Smatra da prostornim planovima jedinica lokalne samouprave treba neobrađeno poljoprivredno zemljište i pašnjake definirati u zadružne cjeline i tako razvijati stočarstvo. Iz lokalnog i državnog proračuna trebalo bi sufinancirati gradnju farmi.

Antolović dodaje da sadašnjih 5000 hektara vinograda treba podići na 7000 hektara, sadašnjih milijun stabala maslina potrebno je povećati i na 1,5 milijuna te revitalizirati uzgoj lješnjaka i smokve podizanjem plantažnih nasada. Sadašnjih 50 hektara lavande također bi trebalo podići na 500 hektara te početi podizati plantažne nasade šuma za uzgoj tartufa i to na minimalno 1000 hektara. Istodobno, Antolović smatra izuzetno važnim stvaranje marke proizvoda od tipičnih autohtonih proizvoda, putem zaštite izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda, marketinške promocije i tržišne valorizacije.

Godine 1994. počelo se u Istri s osnivanjem poljoprivrednih udruženja po teritorijalnom principu. Tako je do 2008. godine osnovano 55 poljoprivrednih i 38 lovačkih udruženja koja povezuju oko 5000 poljoprivrednih proizvođača i 4500 lovaca.
»Godine 2000. osnovan je Savez poljoprivrednih udruženja Istarske županije koji štite interese svih udruženja te prva poljoprivredna zadruga. Do 2008. godine osnovano je šest poljoprivrednih i sedam ribarskih zadruga«, istaknuo je Antolović. Napominje da je još 1994. godine počeo Program intenzivnog podizanja dugogodišnjih nasada. Nabava sadnog materijala se sufinancira - jedna trećina iz proračuna Istarske županije, trećina iz proračuna općine ili grada na čijem se području sadi i trećina preko poljoprivrednog udruženja.

»Godine 1994. počelo se i s organizacijom lokalnih izložbi te je organizirana prva Vinistra - izložba vina i vinarske opreme, koja je danas mjesto za promociju i marketing vina te tipičnih autohtonih proizvoda. Godinu dana kasnije osnovan je i Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre. Valja napomenuti da je 1996. godine počela provedba Elaborata o zaštiti tipičnih autohtonih proizvoda. Godine 2002. zaštićen je istarski pršut, a u tijeku je izrada elaborata za zaštitu još devet proizvoda«, kaže Antolović.
Pritom ističe i značaj Visoke poljoprivredne škole Poreč s dva osnovna smjera obrazovanja: vinarstvo i mediteranska poljoprivreda, koja djeluje već sedam godina.
»Provedba zacrtane koncepcije stvorit će osnovne pretpostavke za dinamičan razvoj poljoprivrednog i ribarskog sektora. Sagradit će oko 6000 obiteljskih poljoprivrednih i ribarskih gospodarstava koji će živjeti od registrirane djelatnosti«, ističe Antolović. Zaključuje da je neophodna reforma zemljišne politike, jer u Istarskoj županiji ima 60 posto neobrađenog zemljišta.

Pokretanje gospodarskih i razvojnih programa
AZRRI - Agencija za ruralni razvoj Istre, Pazin osnovana je 2003. godine. Njezin je osnivač Istarska županija, a cilj je pokretanje gospodarskih i razvojnih programa u ruralnom prostoru Istre. Područja aktivnosti jesu upravljanje gospodarskim i razvojnim programima, poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo, istraživanje i razvoj, edukacija poljoprivrednika, promidžba Istarske županije. AZZRI provodi i čitav niz aktivnosti koje uključuju programe biljne proizvodnje, programe stočarstva, razvojne programe, istraživačko razvojne projekte, lovne programe te međunarodne projekte.

Istarska županija
Istarska županija ima 2820 četvornih kilometara ili 282.000 hektara, 206.000 stanovnika, 41 jedinicu lokalne samouprave 82.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, 87.500 hektara pašnjaka, 95.000 hektara šume i 18.000 hektara neplodnog zemljišta.

Jakovčić: Bez pomoći države Istra ne može ostati konkurentna
Istarski župan Ivan Jakovčić ističe da su se u zadnjih desetak godina u Istri dogodile dramatične, pozitivne promjene, posebice kada su u pitanju vinarstvo i maslinarstvo. »Cilj nam je imati autentičan proizvod, bilo da je u pitanju vino, ulje ili riba«, rekao je župan. Istaknuo je da je danas privilegija živjeti na selu u Istri s obzirom na dobro stanje u poljoprivredi, ali da bez pomoći države Istra ne može ostati konkurentna. »Osim potpore države valja iskoristiti i sredstva iz Europske unije«, smatra Jakovčić.