POTROŠAČKI KREDITI: Sve teže do kredita

Hrvatski građani su se krajem rujna ove godine ukupno kod banaka zadužili 118 milijardi kuna. Time je zaduženost po svakom stanovniku porasla na 26.222 kune ili 3641 euro. Zaduženost svakog građanina gotovo je udvostručena od 2004. kada je iznosila 1979 eura. U samo godinu dana ukupna zaduženost građana povećana je 11 posto ili 11,57 milijardi kuna. Pritom su stambeni krediti porasli 5,81 milijardu kuna. Jednako toliko su porasli i svi ostali potrošački krediti u koje ubrajamo kredite za automobile, kredite preko kartica, hipotekarne i klasične gotovinske. Krajem rujna ove godine godišnja stopa rasta kredita banaka odobrenih stanovništvu spustila se na 10,9 posto, pri čemu je godišnja stopa rasta stambenih kredita krajem rujna iznosila 13,5 posto.

Val poskupljenja
Iako se na prvi pogled čini da kamate poslije vala poskupljenja početkom godine nisu dizane, one su povećavane i tijekom ljeta i jeseni. Erste banka je, primjerice, od 15. rujna povećala kamate od 0,3 do 0,45 posto za gotovinske i hipotekarne kredite. Dok se lani stambeni kredit u eurima mogao naći i s pet posto kamata, danas se kreću i do 6,75 posto. Dok su se gotovinski krediti u manjim bankama mogli naći i po 6,75 posto, sada kamata na kredite u pravilu doseže, pa i prelazi deset posto.

Kreditna politika je restriktivnija, ističu u bankama. Pojačano se analizira i procjenjuje kreditna sposobnost klijenata, i to osobito u segmentu gotovinskih kredita koji su namijenjeni potrošnji. Sve su banke od početka mjeseca uskladile ocjenu kreditne sposobnosti s Ovršnim zakonom, prema kojemu građanima mora ostati 2500 do 3000 kuna na raspolaganju.

Neke banke, poput RBA, pogoršale su i uvjete dobivanja stambenog kredita koji može maksimalno iznositi do 75 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Promjena je uvedena početkom ovog studenoga. Dosad je omjer vrijednosti nekretnine i kredita bio 1:1. RBA je početkom studenoga ukinula odobravanje gotovinskih kredita u kunama.

Građani tvrde da su banke počele odugovlačiti i s isplatom kredita, pa i sa samom procedurom odobrenja. Kredit koji se mogao reazlirati u roku od mjesec dana, sada se u najboljem slučaju dobiva za dva mjeseca. Banke, pak, to poriču, ističući da je kašnjenje moguće samo zbog izračuna rasta plasmana koji su banke obvezne mjesečno davati središnjoj banci. U tom se slučaju “višak” kredita prolongira za sljedeći mjesec, ali kašnjenje iznosi samo do dva tjedna.

Kredit za jedan dan
Građani svoju potrošačku groznicu plaćaju prosječno s deset do 15 posto godišjih kamata (službeno 8,6) ili između 6,9 i 10,4 milijardi kuna godišnje. Upravo je takva zarada glavni motiv poticanja manije potrošnje od samih banaka, ali i trgovaca. Lakoći i brzini dobivanja kredita, koja je svedena na jedan dan, i primamljivosti raznih ponuda banaka, po nekim procjenama, nije odoljelo samo deset posto zaposlenih i umirovljenika. Usporavaju se stope rasta kredita stanovništvu, posebice stambenih kredita građana kod banaka. Hrvati su u usporedbi s nacionalnim dohotkom do četiri puta rastrošniji od prosječnog stanovnika Europske monetarne unije. Dok građanin EMU na potrošačke kredite zadužuje oko sedam posto europskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), hrvatski građani zadužili su nevjerojatnih 26 posto BDP-a ili 69,49 milijardi kuna.

Manje rastrošne zemlje
Hrvati su po potrošačkim kreditima, u koje su uračunati krediti na kartice, krediti za aute i sve vrste gotovinskih nenamjenskih kredita, apsolutni rekorderi 16 zemalja regije Srednje i istočne Europe u koju su analitičari UniCredita uvrstili i Estoniju, Latviju, Litvu, Tursku, Rusiju i Ukrajinu.

Najveći potrošači u regiji poslije Hrvatske su Rumunjska, Bugarska i Poljska gdje potrošački krediti “jedu” između sedam i osam posto nacionalnog dohotka. Najmanje rastrošni su Estonci i Turci koji su tom vrstom kredita zadužili oko 1,5 posto nacionalnog dohotka. Prosjek regije iznosio je šest posto BDP-a.