Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Srp 2009

Potreban nacionalni konsenzus o viziji Hrvatske

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Hina  

Potreban nacionalni konsenzus o viziji Hrvatske

»Osiguravanje održivosti javnih financija i redefiniranje uloge javnog sektora goruća su pitanja koja se moraju odmah riješiti kako bi se omogućio rast konkurentnosti Hrvatske u uvjetima krize i recesije«, istaknula je profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Slavica Singer predstavljajući u srijedu osnovne naglaske »Godišnjeg izvješća o konkurentnosti Hrvatske 2008.« Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).

Izvješće je, naime, pokazalo da gospodarstvenici najproblematičnijim čimbenicima za svoje poslovanje smatraju nisku učinkovitost javne uprave, korupciju i poreznu regulativu.

»I pad BDP-a na početku godine rezultat je višegodišnjeg nereagiranja na potrebu radikalnih strukturnih promjena, ponajprije u strukturi rasta, jer Hrvatska, kao mala ekonomija nema taj luksuz razmišljati o samodovoljnosti, nego svoj rast moramo gledati na globalnoj razini, za što je osnovni uvjet rast konkurentnosti«, kazala je profesorica Singer.

Uz rješenje gorućih pitanja, za to je nužno i povećati izvoz znanjem intenzivnih proizvoda, provesti reforme tržišta rada, obrazovanja i javnog sektora, ojačati i unaprijediti poduzetničko okruženje te jačati infrastrukturu, preporuke su iz Izvješća. »Time bi se omogućila dugoročna orijentacija na model rasta temeljen na produktivnosti i izvozu, što znači i promjenu u strukturi proizvodnje i izvoza«, rekla je profesorica Singer.

Kako bi se to ostvarilo, prema riječima člana NVK-a Ivice Mudrinića, potrebno je postići široki nacionalni konsenzus o viziji, odnosno strategiji budućnosti Hrvatske. Pritom je istaknuo da u određivanju vizije budućnosti fokus mora biti na tome što radimo sami za sebe, a ne baviti se samo pripremama za ulazak u Europsku uniju. Govoreći o javnoj potrošnji, pozvao je da se prestane ulagati u, primjerice, brodogradnju i da se taj novac usmjeri u sektore koji imaju perspektivu, poput ICT-a ili energetike. Mudrinić je ocijenio i da je vrijeme da se prihvati činjenica da Hrvatska već jest u krizi, kao i da se počne govoriti o stvarnoj statistici.

Kada se u podatak o padu BDP-a ukalkulira i nelikvidnost i dug države, kao i realno stanje u sektorima koji zapravo stvaraju dodanu vrijednost, stanje je kritično, a 2010. bit će još i kritičnije. »Stoga je nužno što prije postići nacionalni konsenzus o viziji budućnosti i konačno prestati trošiti više nego što stvaramo«, istaknuo je Mudrinić.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je, pak, ocijenio da je Hrvatska u krizi bila puno prije no što je ona zahvatila svijet, ali da »Vlada zabija glavu u pijesak«.

Kao primjer naveo je činjenicu da članovi Vlade, uz iznimku ministra Primorca, nisu zainteresirani za rad NVK-a, iako Vijeće čine i šest potpredsjednika i ministara.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

BDP: Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao na 3,6 posto

27.02.2026.

Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju već 20. kvartal zaredom, i to za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu.

Hrvatski BDP porastao 2.9%

29.05.2025.

ZAHVALJUJUĆI ponajviše rastu državne potrošnje te izvoza i uvoza, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 2,9 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu.

Hrvatski javni dug pao ispod prosjeka EU

25.04.2025.

HRVATSKI javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u četvrtom tromjesečju 2024. godine još dublje ispod propisanog plafona od 60 posto, odmaknuvši se još više od prosjeka eurozone, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk