Poticati uspješne tvrtke ili pomoći onim manjima

Da Mate Rimac, poduzetnik i osnivač Rimac Automobila, do 2024. godine planira u Zagrebu uspostaviti mrežu robotaksija, autonomnih vozila za gradski prijevoz, prvi je objavio Jutarnji list prije ljeta. Ta je vijest pokrenula zanimljivu javnu raspravu: hoće li Rimac uspjeti ispuniti obećano i, važnije, treba li na tu optimističnu, neki kažu i nerealnu, ideju 33-godišnjeg poduzetnika potrošiti milijarde europskog, odnosno javnog novca?

Nedavno je potvrđeno da prva tranša od 1,5 milijardi europskih kuna potpore projektu istraživanja autonomnih vozila samo što nije stigla u Svetu Nedelju, sjedište tvrtke Rimac Automobili. Novac će biti uplaćivan u fazama, kako je pisao Jutarnji, a cijeli će projekt stajati 3,4 milijarde kuna jer dio novca osiguravaju i Rimčevi investitori Hyundai, Porsche i Kia. Rezultat bi trebao biti vidljiv, kako je Rimac najavio, do 2024. s prvim robotiziranim taksijem na zagrebačkim ulicama, a onda i s cijelom mrežom autonomnih taksija do 2030., iako za to "nema jamstva", kako je priznao. Rimac se zavjetovao "vratiti novac" ako robotaksije ne uspije realizirati. - Idemo na "all in" - rekao je u rujnu provodeći pogonom predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen.

Velika oklada
Neki hrvatski poduzetnici, kao informatički stručnjak Lucijan Carić, uvjereni su da je Rimac "muljator i demagog" jer je i dosad objavljivao lažne vijesti, kao onu o 150 prodanih automobila modela Concept Two, što je kasnije demantirano. Drugi, kao poduzetnik Saša Cvetojević, misle da, "ako već treba spaliti europsku lovu", onda ne postoji bolji i ljepši način od ulaganja u Rimčev projekt. No, činjenica je također da je 1,5 milijardi kuna Europske komisije kroz hrvatski Nacionalni program oporavka i otpornosti, koje bi trebale spasiti domaću ekonomiju, za projekt koji "nema jamstva" - velika oklada. Ilustracije radi, taj se novac mogao rasporediti na stotinu hrvatskih startupa, svaki po 15 milijuna kuna.

Pa ako ćemo se držati uvriježene statistike da svaki deseti uspije, a ostali propadnu, to bi značilo da ćemo "spaliti" milijardu kuna da bismo, kako statistika sugerira, "uzgojili" 10 uspješnih hrvatskih startupa. Ista je oklada, isti je ulog, ali barem ne bismo sva jaja držali u istoj košari, onoj u Svetoj Nedelji. No, nema ni tu jamstva. Nadalje, da novac nije namijenjen razvoju IT industrije mogli bismo čak reći i da se njime mogu obnoviti sve škole i vrtiću u Zagrebu (popularna usporedba), da je 1,5 milijardi kuna dovoljno za stipendiranje 7000 studenata od početka do kraja studija, a može ih se "spaliti" i za restrukturiranje državne tvrtke HŽ Cargo koja je, kako se nedavno doznalo, prisiljena prodavati vagone u staro željezo kako bi radnicima isplatila plaće (nepopularna usporedba).

Paket podrške
Ključno je, dakle, pitanje: treba li osigurati rast hrvatske ekonomije i konkretnosti kroz poticanje velikih tvrtki, kao što je to Rimac, ili manjih, treba li novac dati uspješnim tvrtkama ili priskočiti u pomoć onima manje uspješnima, možda ga treba usmjeriti u infrastrukturu ili one grane koje ne mogu samostalno opstati na tržištu...

Zastupnik Europskog parlamenta Karlo Ressler (EPP/HDZ), ujedno glavni pregovarač Parlamenta za europski proračun, naglašava da je dodjela europskog novca pametno regulirana faznim pristupom.

- Ukupna financijska podrška ovom projektu budućnosti, koji je u fazi eksperimentalnog razvoja, ovisit će o uspješnom okončanju prvih faza projekata. Riječ je o projektu koji se zbog orijentiranosti na najnaprednije tehnologije i zaštitu okoliša uvelike podudara s ciljevima europskog paketa oporavka i otpornosti - kaže Ressler.

Prema njemu, novac stoji na raspolaganju i drugim korisnicima u hrvatskom gospodarstvu.

- Višestruko veći iznosi predviđeni su za ukupni paket podrške hrvatskom gospodarstvu, uključujući malim i srednjim poduzećima, prije svega u smislu prilagodbe zelenoj tranziciji i digitalnom okruženju. Više od 24 milijarde eura, koje Hrvatska ima na raspolaganju, predstavlja generacijsku priliku za razvoj i moramo je iskoristiti - navodi.

Dodaje pritom da će "naša uspješnost u pametnom i učinkovitom korištenju europskog novca za oporavak, odrediti i naš položaj u postpandemijskoj Europi i svijetu".

Sadašnjost i budućnost
I zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego (IDS, Renew Europe) smatra da EU treba poticati sve inovacije i izvrsnost.

- Nije važno radi li se o mali startupovima ili tvrtkama kao što je Rimac koje, iako velike u našim okvirima, još nisu ostvarile puni potencijal i imaju mogućnost postati svjetski lideri u svoj branši - kaže Flego.

Osim toga, autonomna vozila, na čijem razvoju radi Rimac, nisu "grandiozne" ili neostvarive ideje.

- To je sadašnjost i budućnost, jasan smjer razvoja jedne od najvećih industrija na svijetu. To je tehnologija koja u konačnici spašava živote. Uspješne zemlje stoje iza svojih uspješnih i perspektivnih kompanija - zaključuje Flego.