Poticajima i kreditima probuditi zamrlo tržište nekretnina

Stanje na tržištu nekretnina, koje je u prosincu donijelo blagi pad cijena stanova od 0,1 posto, u prvim se mjesecima 2012., prema očekivanjima stručnjaka, neće bitnije mijenjati. Na eventualne veće aktivnosti na tržištu mogla bi utjecati Vlada i banke, no, kako kaže Domenico Devescovi iz Centar nekretnina, ne preko noći. Dok Vlada ne donese neke mjere neće doći do promjena, a nerealno je očekivati i da će građani u siječnju ili veljači živjeti drukčije nego što žive sada.

Ono što je pozitivno obilježilo prošlogodišnja kretanja na tržištu nekretnina i koliko toliko ohrabrilo građane na kupnju stanova bili su državni poticaji, odnosno činjenica da kupcima u turbulentnim kriznim vremenima, odnosno prve četiri godine, pola rate kredita plaća država, a iduće dvije im jamči kamatnu stopu ili pak da će im u slučaju gubitka posla kredit otplaćivati jednu godinu. To je, naime, kod građana ublažilo strah od krize te rezanja plaća i otpuštanja, što je i dosad bio uzrok za manju prodaju nekretnina. Građani koji su se odlučili za poticaje smatrali su da kriza, bez obzira na težinu, jednom mora proći. Mnogi se stoga nadaju da bi se poticaji mogli nastaviti, a neoporezivi dio dohotka povećati, napominje Devescovi, čime bi se povećale i plaće. Ti bi poticaji mogli dovesti i do živosti u gradskim središtima, jer su, barem prema dosadašnjim iskustvima, utjecali na pad cijena stare gradnje. Naime, cijena novogradnje uz poticaje činila se kupcima kudikamo isplativija i atraktivnija. Na kretanja na tržištu nekretnina unatrag nekoliko mjeseci utjecala je i kriza eura, kojem je prijetila i propast, zbog čega su građani podizali svoje ušteđevine i pribjegavali principu »papir za ciglu«. Odnosno, novac su mijenjali za nekretninu kao sigurniju investiciju, objasnio nam je Boro Vujović iz agencije Opereta. Prve će mjesece stagnacije na tržištu nekretnina obilježiti i odluke banaka. Najave o o većim kamatama u idućoj godini i težem ostvarivanju prava na kredit svakako neće ići u prilog pokretanju aktivnosti na nekretninskom tržištu. Treba vidjeti u kojoj će mjeri matične banke, a većinski dio hrvatskog bankarskog sektora je u stranom vlasništvu, u idućoj godini dopustiti plasiranje novca u kredite za hrvatske građane. Naravno, manje odobrenih kredita znači i manje prodanih stanova, unatoč nižim cijenama stanova. Devescovi se ipak nada da će banke i dalje odobravati kredite jer im je dobit u bankama kćerima nekad i veća, a činjenica da bi građani, kroz veći neoporezivi dio mogli imati i veće prihode, mogla bi utjecati na odluku o kreditiranju.

Nove kredite i državne poticaje kao ozebli sunce očekuju i investitori, koji su zbog recesije već snizili cijene, a neki i svoje poslovanje doveli do ruba profitabilnosti. Naime, mnogi su kupovali zemljišta, a komunalije i građenje plaćali po znatno višim cijenama, koje su vrijedile prije recesije. Stoga bez državnih poticaja te umjerenijih kredita većih aktivnosti u prvoj polovici godine na tržištu nekretnina neće biti. I dalje će kupovati oni koji pod hitno moraju riješiti stambeno pitanje te ljudi koji čekaju dobre prilike, odnosno daljnje sniženje cijene kako bi uložili u nekretnine. I jednih i drugih premalo je za veću živost na tržištu nekretnina.