Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ruj 2024

Postrnom sjetvom do dvije žetve - ječam u listopadu, soja u lipnju

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nikola Kučar  

Postrnom sjetvom do dvije žetve - ječam u listopadu, soja u lipnju

Glavni koncept je jednostavan, na istoj oranici imamo dvije žetve godišnje: jedan glavni usjev i jedan postrni. Kao najbolja varijanta pokazala se sjetva ječma u jesen, nakon koje slijedi postrna sjetva soje, pojašnjava Ante Rogić iz Axereala.

Procjenjuje se da je ove godine u Hrvatskoj posijano oko 15 tisuća hektara postrne sjetve, većinom soje, uz nešto suncokreta i kukuruza, kaže nam Ante Rogić, voditelj veleprodaje za sjeme i zaštitu u Axereal Croatia.

Postrna sjetva, podsjeća, novi je koncept koji je kod nas postao popularan prije nekoliko godina, a dolazi iz Njemačke i Francuske.

"Glavni koncept je jednostavan – na istoj oranici imamo dvije žetve godišnje: jedan glavni usjev i jedan postrni. Kao najbolja varijanta pokazala se sjetva ječma u jesen, nakon koje slijedi postrna sjetva soje", pojašnjava.

Produžena vegetacija i znatno veći prinosi
Sjetva ječma obavlja se u listopadu, a žetva u lipnju, nakon čega odmah slijedi sjetva postrne kulture, najčešće soje, koja se žanje krajem rujna ili početkom listopada.

"Time smo produžili vegetaciju i postigli znatno veće prinose u usporedbi sa sjetvom u ranim proljetnim rokovima, za koje je ječam inače predviđen", pojašnjava Mario Đukić, menadžer komercijalnog tima. Dodaje, druga važna inovacija je sjetva postrne soje, koja je proizašla iz njihovog programa sjetve ranih ozimih ječmova. Ova soja ima vrlo kratku vegetaciju, koja traje oko 90 do 95 dana.

Ono što čini ovu praksu posebnom je dodatna zarada uz minimalna ulaganja, napominje Rogić. Tlo je već obrađeno, a na oranici tijekom ljeta ne raste korov, što je bio problem u prošlosti. "Osim toga, pokrov na zemlji pomaže spriječiti eroziju i poboljšava vodno-zračni režim te mikrobiološki sastav tla“, dodaje.

Prednosti postrne sjetve uključuju poboljšanje kvalitete tla, sprječavanje erozije, održavanje tla pokrivenim cijele godine i povećanje prihoda za proizvođače.

Lideri u proizvodnji pivarskog ječma
Axereal je u Hrvatskoj prvenstveno prepoznat kao najveći organizator proizvodnje pivarskog ječma, s ugovorenom proizvodnjom na približno 15 tisuća hektara diljem zemlje.

"Osim toga, bavimo se proizvodnjom, doradom i prodajom sjemena soje i pšenice. Jedno smo od rijetkih doradnih postrojenja u Hrvatskoj koja koristi optički čistač, što nam omogućuje da ponudimo samo najkvalitetnije sjeme", objašnjava Đukić.

Prema službenim podacima, ova tvrtka danas drži 30 posto udjela i vodeća je kompanija u segmentu sjemena soje. Njihov daljnji fokus su sjemena pšenice, s obzirom na nadolazeću sjetvu, a isti pristup primjenjuju i na cijeli asortiman.

"Imamo vrhunsku genetiku, visokorodne sorte izuzetne kvalitete i iznimno kvalitetnu doradu. Naš laboratorijski tim pušta na tržište samo najkvalitetnije sorte soje, kukuruza, ječma i pšenice. Posebno smo usmjereni na vlastite površine, uključujući veliko ogledno polje u Novoj Gradiški, gdje sve prolaze rigorozna testiranja prema svojim karakteristikama", pojašnjava Đukić.

Kada je riječ o soji, fokusiraju se na grupe zriobe, broj mahuna i njihovu visinu. Slično postupaju i s pšenicom. Prvo je proizvode na vlastitim površinama, a zatim dorade i distribuiraju svojim partnerima.

Njihove najprodavanije sorte soje su ES Tribor i ES Pallador.

"Tribor, iz grupe zriobe 0, najrasprostranjeniji je u Hrvatskoj te se dokazao u uvjetima sjeverozapadne i istočne regije. Iz grupe zriobe I ističe se ES Conqueror, koja je postigla izvanredne rezultate", dodaje.


Komentari članka

Vezani članci

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

Pšenica na najnižoj razini od srpnja, kukuruz isto u crvenom, ali jedna uljarica uporno bilježi rast cijene

02.11.2026.

Za sve one koji nisu prodali svoj kukuruz, glavno pitanje je je li ovaj pad cijene u listopadu naznaka negativnog trenda koja nas očekuje do kraja godine ili će se trend rasta cijene na izvoznim tržištima nastaviti.

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Katastrofalne posljedice suše u Slavoniji: Usjevi su “sprženi”, ratari moraju krenuti u uzgoj otpornijih kultura

01.10.2026.

Suša koja je ljetos pogodila istok Hrvatske rezultirala je proglašenjem prirodne nepogode u svih pet slavonskih županija - Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj. Koliki će biti konačan ra

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk