Poslovni skup u Zagrebu: Izazovi i rizici poslovanja u fokusu

Svjetsko, europsko pa i hrvatsko gospodarstvo izloženo je mnogim izazovima. Najviše se ističu nedostatak radne snage, geopolitičke napetosti, poremećaji u opskrbnim lancima i kibernetičke prijetnje.

Na poslovnom skupu u Zagrebu stručnjaci i predstavnici hrvatskih tvrtki raspravljali su o svim rizicima s kojima se mogu suočiti, ujedno pokušavajući doći do odgovora - mogu li se oni spriječiti i kako se nositi s njima kada se već pojave.

Carine, geopolitičke napetosti, rastući troškovi poslovanja samo su neki od izazova.

Da bi se kava uopće našla u trgovinama i kafićima - proizvođači se moraju sočiti s mnogo rizika - od klimatskih promjena zbog kojih je smanjen urod do oružanih sukoba zbog kojih transport kasni i po mjesec dana. U Atlantic Grupi, najvećem proizvođaču kave u ovom dijelu Europe, kažu da moraju biti oprezni kad je riječ o tome kako je nabavljaju.

- Kava je recimo samo ove godine, odnosno prošle poskupila preko 100 posto. Primjenjujemo razne modele financijskoj cedginga, ranije nabave kave od dobavljača uspostavom strateških partnerstva s dobavljačima kao i upotrebe raznih prediktivnih modela kako bismo ustanovili što su nam najveći rizici, rekao je Neven Vranković, potpredsjednik Uprave Atlantic Grupe.

Stručnjaci tvrde da smo suočeni s brojnim rizicima koji se ne mogu izbjeći, nego se moramo naučiti nositi s njima. To vrijedi za poduzeća, pojedince i za državu.

- Imate od inflacijskog rizika, rizik opstanka EU, rizik nastavka rata, rizik pitanja koje se tiče nas - očuvanja hrvatske proizvodnje. Imate rizike koji su vezani za situaciju promjena u poreznoj i carinskoj politici koje se mogu reflektirati na Hrvatsku. Vi danas ne znate kakva će pozicija biti pozicija jednog ili drugog za pola godine, ne znate ni kako će biti u mjesec dana, rekao je Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

Neki rizici Hrvatsku ipak ne zahvaćaju kao druge države. U bankarskom sektoru nema razloga za brigu.

- U Hrvatskoj imamo relativno dobru situaciju jer jako je dobro kapitalizirana i praktički nemamo priljev novih loših plasmana. Tu smo bolji nego većina europskih zemalja jer Hrvatska je u ovom trenutku zabilježila manji udio loših plasmana nego recimo države kao Austrija. To je bilo vrlo rijetko u povijesti, a to je zbog toga što privatni sektor zdraviji nego prije 10 godina, rekao je Christoph Schofbock, predsjednik Uprave Erste banke.

Tomu u prilog ide i rast BDP-a, pa bankari smatraju da će ovo povoljno razdoblje sigurno potrajati još neko vrijeme.

Skupu se videoporukom obratio potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. Govorio je o zakonskim izmjenama koje bi trebale poboljšati upravljanje u tvrtkama u državnom vlasništvu.

- Integrirano upravljanje rizicima važan je element kvalitetnog korporativnog upravljanja, koje pridonosi otpornosti, održivosti i dugoročnoj uspješnosti pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, te svih drugih institucija javnoga sektora, a onda i stabilnosti hrvatskog gospodarstva u cjelini, rekao je Primorac.

O donošenju novih zakona, ministar najavljuje da su potonji dio sveobuhvatne reforme sustava.

- Donošenje ovih zakona dio je sveobuhvatne reforme radi uspostave učinkovitijeg, odgovornijeg i transparentnijeg sustava upravljanja pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, što bi trebalo rezultirati boljim uslugama za građane i većim koristima za državu kao vlasnika, kazao je.