Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Srp 2014

Ponovno pogoršanje javnih financija država članica EU-a

Izvor: www.poslovnipuls.com · Autor: PoslovniPuls  

Ponovno pogoršanje javnih financija država članica EU-a

Javni dug u 28 članica Europske unije krajem prvog tromjesečja 2014. godine u prosjeku je dosezao 88 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što predstavlja njegovo daljnje povećanje na godišnjoj i tromjesečnoj razini, pokazalo je novo izvješće Eurostata…

Usporedbe radi, krajem četvrtog tromjesečja 2013. godine javni dug u EU u prosjeku je iznosio 87,2 posto BDP-a, a u prvom tromjesečju prošle godine 86,2 posto.

Najviše razine javnog duga krajem prvog tromjesečja bilježila je Grčka (174,1 posto), a slijede Italija (135,6 posto) i Portugal (132,9 posto).

S druge, pak, strane, najniže razine duga zabilježene su u Estoniji (svega 10 posto BDP-a), Bugarskoj (20,3 posto) i Luksemburgu (22,8 posto).

U usporedbi s krajem četvrtog tromjesečja 2013., porast udjela javnog duga u BDP-u zabilježen je u 19 zemalja članica EU-a, u njih šest je smanjen, dok je u Estoniji ostao nepromijenjen.

Najizrazitiji rast udjela duga u BDP-u zabilježen je u Sloveniji, za sedam postotnih bodova, te u Mađarskoj za pet postotnih bodova. Slijede Belgija i Portugal, sa zabilježenim rastom od po 3,9 postotnih bodova.

Najveći pad zabilježile su, pak, Poljska, za 7,6 postotnih bodova, Njemačka 1,1 postotni bod, te Grčka, za jedan postotni bod.

U odnosu na prvo tromjesečje 2013. godine, povećanje javnog duga u odnosu na BDP zabilježeno je u 16 zemalja, a njegovo smanjenje u 10 zemalja.

Pritom je najizrazitiji rast zabilježen na Cipru, (24,6 postotnih bodova), u Sloveniji (23,9 postotnih bodova) te u Grčkoj (13,5 postotnih bodova). U skupini zemalja s najvećim rastom udjela duga u BDP-u na godišnjoj razini Eurostat izdvaja i Hrvatsku.

Za Hrvatsku je statistički ured EU-a objavio preliminarnu procjenu koja pokazuje povećanje udjela javnog duga u BDP-u na godišnjoj razini za 9,9 postotnih bodova. Krajem prvog tromjesečja 2014. godine tako je javni dug iznosio 68 posto BDP-a, nasuprot 67,4 posto krajem četvrtog tromjesečja 2013. godine, pokazuju preliminarni podaci.

U skupini zemalja s najvećim smanjenjem udjela duga u BDP-u na godišnjoj razini nalaze se Poljska (7,7 postotnih bodova), Njemačka (3,2 postotna boda, Češka (2,2 postotna boda), Latvija (1,4 postotnih bodova) te Belgija (0,9 postotnih bodova).

U 18-članoj eurozoni u prvom je ovogodišnjem tromjesečju u prosjeku udio javnog duga u BDP-u uvećan na 93,9 posto, sa 92,7 posto BDP-a koliko je dosegnuo krajem četvrtog tromjesečja lani. To je povećanje uslijedilo nakon dva tromjesečja smanjenja njegova udjela u BDP-u; krajem prvog tromjesečja 2013. godine naime iznosio je 92,5 posto BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Cijene goriva divljaju diljem Europe, Hrvatska se još i dobro drži. Evo zašto

29.07.2026.

Europa se ponovno suočava s rastom cijena goriva zbog situacije u Hormuškom tjesnacu, dok podaci pokazuju da su razlike među državama članicama Europske unije znatne. Srećom, Hrvatska je u donjem dijelu liste...

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk