Pomoć izvoznicima veća nego lani

U prvih deset mjeseci ove godine Hrvatska banka za obnovu i razvoj odobrila je 1052 kredita u ukupnom iznosu od 5,4 milijarde kuna, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na drugim Gospodarskim susretima Matice Hrvatske. Tri četvrtine tog iznosa usmjereno je prema izvoznicima, 13 posto kredita dobili su mali i srednji poduzetnici, 10 posto veliki gospodarski subjekti, a samo tri posto otišlo je u infrastrukturu.

Ukupni plasmani HBOR-a manji su ove godine za 5,4 posto, što je značajno bolji rezultat od predviđanja s kraja prošle godine, kada je najavljivano smanjenje od čak 30 posto. Ukupna sredstva za izvoznike, koja uz kredite uključuju i osiguranja, čak će ove godine i premašiti prošlogodišnje rezultate, s obzirom da je do kraja listopada plasirano 5,775 milijardi kuna, a u cijeloj prošloj godini oko šest milijardi. Dodatna sredstva prikupljena su zajmovima međunarodnih financijskih institucija, uz istu kamatnu stopu kao i prošle godine, istaknuo je Kovačev, što je HBOR-u omogućilo da pokrene i program kratkoročnih kredita za trajna obrtna sredstva na rok do pet godina, uz kamatu od četiri do šest posto.
Nacionalne obveznice

Pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske Marijan Kostrenčić na Gospodarskim je susretima prvi put iznio i svoj prijedlog novog načina financiranja javnih potreba kroz raspisivanje hrvatskog državnog zajma. Kostrenčić smatra da bi nacionalne obveznice, koje bi mogli kupiti hrvatski građani i poduzeća, bile bolji način financiranja od zaduživanja na stranom tržištu. Preduvjet je da izdavanje takvih obveznica bude temeljeno na jasnom javnom ugovoru građana i Vlade, te da uključuje i neki oblik poreznih olakšica.

Austrijski konzultant Johannes Stipsits, koji je i savjetnik Porezne uprave, predložio je osnivanje akademije i komore za porezne savjetnike, jer je, kaže, začuđen niskim standardom računovodstva u Hrvatskoj, iako ističe da je Hrvatska, ukupno gledano, sada bolje pripremljena za EU nego što su Bugarska i Rumunjska ikada bile. Stipsits je otkrio i da se u Austriji ozbiljno raspravlja o primjeni hrvatskih poreznih modela – poput povećanja PDV-a, poreza na SMS, pa i kriznog poreza na plaću – kako bi se premostio rastući proračunski manjak.