Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2020

Podzemno navodnjavanje donosi stopostotno veći prinos

Izvor: www.agrobiz.hr · Autor: J.Š./Agrobiz  

Podzemno navodnjavanje donosi stopostotno veći prinos

Kako je objavljeno na internetskim stranicama Virovitičko-podravske županije, župan Igor Andrović je u pratnji svojih suradnika, načelnika Općine Sopje Berislava Androša, predstavnika Podravke, Brane, poljoprivrednika s tog područja i Savjetodavne službe obišao pokusno polje sustava podzemnog navodnjavanja na OPG-u Siniše Hrgovića. Tamo su na 4,8 hektara posađeni su kukuruz šećerac, soja, šećerna repa i kukuruz, te su navodnjavani vodom iz rijeke Drave, odnosno kroz sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška.

Kapinci – Vaška su prvi sustav navodnjavanja koji je izgradila Županija. Otvoren je sustav Đolta, a privode se kraju i radovi na pumpnoj stanici sustava Novi Gradac – Detkovac. Virovitičko-podravska županija je uz pomoć europskih sredstava uložila više od 150 milijuna kuna u sustave navodnjavanja i “pokrila” 2.000 hektara poljoprivrednih površina. No, poljoprivrednici se teško odlučuju na uvođenje navodnjavanja.

"Zato smo odlučili pokrenuti projekt, pokusno polje kako bismo svim poljoprivrednim proizvođačima koji se nalaze u obuhvatu sustava navodnjavanja pokazali što to znači. Raspisali smo Javni poziv za poljoprivrednike i u iznosu od 50 posto sufinancirali smo ovaj sustav, te danas imamo priliku vidjeti rezultate i kako se ustav isplati. Proizvodi koje ovdje vidimo su kvalitetniji, poljoprivrednicima konkurentniji na tržištu", rekao je župan, dodavši da nastavljaju ulaganja u sustave navodnjavanja.

"Uskoro ovdje kreće novi projekt Kapinci-Vaška II. faza na još 700 hektara, projektiramo Đoltu II. fazu i kroz godinu dvije bi trebali imati oko 3000 hektara pod navodnjavanjem. Imamo ideje i za dalje. Očekujemo kroz 5 godina da imamo oko 5000 hektara pod sustavima navodnjavanja što je oko 5 posto naših poljoprivrednih površina", istaknuo je župan Andrović te dodao da trenutno razgovaraju s Ministarstvom poljoprivrede o pokretanju posebne mjere kojom bi se sufinancirala oprema za sustave navodnjavanja.

Na navedeni Javni poziv javio se OPG Siniša Hrgović koji je odabrao sustav podzemnog navodnjavanja s opremom poznate Izraelske tvrtke Netafim, koja je po sustavima navodnjavanja najbolja u svijetu. Instalaciju je izvela renomirana virovitička tvrtka Brana d.o.o.

Prema riječima Siniše Hrgovića, ovakav sustav jedinstven je u Hrvatskoj.

"Riječ je o sustavu kap na kap, jedinstvenom u Hrvatskoj gdje su cijevi ukopane na dubinu 35 do 30 centimetara i gdje se, ovisno o potrebi i kulturi, izvršava svakodnevno dodavanje vode, u prosjeku 4 do 6, a bilo je kada smo koristili i 2 litre vode", rekao je Hrgović, dodavši da je zbog kašnjenja izgradnje sustava, kasnila i sjetva te je upravo zato ovo još zorniji prikaz uspješnosti navodnjavanja.

"Šećerna repa i soja su sijane 21. svibnja, dok su kukuruz šećerac i kukuruz početkom i sredinom lipnja. Sve je u dobroj kondiciji. Ovo je izuzetno zahtjevna godina, sušna po pitanju zadnjih mjesec i pol dana, visoke su temperature, ali to se na ovim kulturama ne vidi, ali se vidi na susjednim parcelama, koje nisu navodnjavane. To što smo radili ima efekta i funkciju i nadam se da će biti interesantno i drugim poljoprivrednicima", istaknuo je Hrgović.

Ono što obećava je činjenica da očekuje stopostotno veće prinose.

"Poznavajući ovu njivu mogu reći da su prinosi veći 100 posto i više. Ne vjerujem da bi šećerne repe ovdje toliko bilo i u normalnom terminu sjetve. Riječ je o laganom pjeskovitom tlu, te ne bi moglo biti više od 50 tona, a mi sada očekujemo 90 ili 100 tona. Soja i kukuruz u prinosu su sigurno bar 100 posto veći nego inače za ovu godinu. U kišnim godinama to možda ne bi bilo toliko izraženo, no već nekoliko godina 7. i 8. mjesec su kritični po pitanju nedostatka vlage. Tada se prinosi drastično smanjuju", naglasio je Hrgović, dodavši da je prednost ovakvog tipa sustava njegova trajnost te mogućnost da se kroz vodu mogu dodavati mineralna gnojiva.

Kada je riječ o visini investicije koju ovakvo navodnjavanje zahtjeva, Hrgović ističe kako se ona kroz pet godina isplati.

"Ovisi na koliko se hektara postavlja, ovaj je sustav više edukacijski, “tip top” je i malo je skuplji, nije jeftin, ali kad se preračuna kroz 20 godina i koji prinos nosi svake godine, kroz 5 do 6 godina je isplativ. No, ovakav sustav se može napraviti i jeftiniji, i to ako se sustav filtera napravi u transportnom obliku te se može koristiti na više polja. Najskuplji dio je filtracija i sustav koji dolazi od hidranta prema polju. Cijevi koje su na zemlji i u zemlji nisu toliko skupe one su i u normalnim sustavima vrlo sličnog tipa, najveći trošak je sustav filtracije", objašnjava Hrgović, dodavši da u početku ova investicija može djelovati skupo, no kroz godine je najjeftinija i najracionalnija.Važnost ulaganja u navodnjavanje naglasio je i načelnik Općine Sopje Berislav Androš, na čijem se području nalazi sustav navodnjavanja Kapinci-Vaška.

"Ovo je za cijelu županiju veliki strateški projekt koji je prije nešto više od dvije godine i realiziran i pušten u pogon. Puno je tu OPG-ovaca koji su u nedoumici hoće li ga početi koristiti. Pokus koji smo obišli primjer je dobre prakse te pokazuje da je sustav navodnjavanja isplativ u vrlo kratkom periodu. Znam da su to velika ulaganja u startu ali ono što on nosi u idućih 20 godina neusporedivo je s onime što se trenutno dobiva. I prihodi i kvaliteta i kvantiteta su daleko veći od onoga što se dobije ako se taj sustav ne koristi", rekao je Androš.


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Isplaćeno 20 milijuna eura potpora za proljetnu sjetvu

18.05.2026.

Zbog velikog odaziva poljoprivrednika, jedinični iznos potpore za prvih 10 prihvatljivih hektara od 100 EUR/ha odnosno 50 EUR/ha za sljedećih 10 hektara razmjerno je umanjen

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk