Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2020

Podzemno navodnjavanje donosi stopostotno veći prinos

Izvor: www.agrobiz.hr · Autor: J.Š./Agrobiz  

Podzemno navodnjavanje donosi stopostotno veći prinos

Kako je objavljeno na internetskim stranicama Virovitičko-podravske županije, župan Igor Andrović je u pratnji svojih suradnika, načelnika Općine Sopje Berislava Androša, predstavnika Podravke, Brane, poljoprivrednika s tog područja i Savjetodavne službe obišao pokusno polje sustava podzemnog navodnjavanja na OPG-u Siniše Hrgovića. Tamo su na 4,8 hektara posađeni su kukuruz šećerac, soja, šećerna repa i kukuruz, te su navodnjavani vodom iz rijeke Drave, odnosno kroz sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška.

Kapinci – Vaška su prvi sustav navodnjavanja koji je izgradila Županija. Otvoren je sustav Đolta, a privode se kraju i radovi na pumpnoj stanici sustava Novi Gradac – Detkovac. Virovitičko-podravska županija je uz pomoć europskih sredstava uložila više od 150 milijuna kuna u sustave navodnjavanja i “pokrila” 2.000 hektara poljoprivrednih površina. No, poljoprivrednici se teško odlučuju na uvođenje navodnjavanja.

"Zato smo odlučili pokrenuti projekt, pokusno polje kako bismo svim poljoprivrednim proizvođačima koji se nalaze u obuhvatu sustava navodnjavanja pokazali što to znači. Raspisali smo Javni poziv za poljoprivrednike i u iznosu od 50 posto sufinancirali smo ovaj sustav, te danas imamo priliku vidjeti rezultate i kako se ustav isplati. Proizvodi koje ovdje vidimo su kvalitetniji, poljoprivrednicima konkurentniji na tržištu", rekao je župan, dodavši da nastavljaju ulaganja u sustave navodnjavanja.

"Uskoro ovdje kreće novi projekt Kapinci-Vaška II. faza na još 700 hektara, projektiramo Đoltu II. fazu i kroz godinu dvije bi trebali imati oko 3000 hektara pod navodnjavanjem. Imamo ideje i za dalje. Očekujemo kroz 5 godina da imamo oko 5000 hektara pod sustavima navodnjavanja što je oko 5 posto naših poljoprivrednih površina", istaknuo je župan Andrović te dodao da trenutno razgovaraju s Ministarstvom poljoprivrede o pokretanju posebne mjere kojom bi se sufinancirala oprema za sustave navodnjavanja.

Na navedeni Javni poziv javio se OPG Siniša Hrgović koji je odabrao sustav podzemnog navodnjavanja s opremom poznate Izraelske tvrtke Netafim, koja je po sustavima navodnjavanja najbolja u svijetu. Instalaciju je izvela renomirana virovitička tvrtka Brana d.o.o.

Prema riječima Siniše Hrgovića, ovakav sustav jedinstven je u Hrvatskoj.

"Riječ je o sustavu kap na kap, jedinstvenom u Hrvatskoj gdje su cijevi ukopane na dubinu 35 do 30 centimetara i gdje se, ovisno o potrebi i kulturi, izvršava svakodnevno dodavanje vode, u prosjeku 4 do 6, a bilo je kada smo koristili i 2 litre vode", rekao je Hrgović, dodavši da je zbog kašnjenja izgradnje sustava, kasnila i sjetva te je upravo zato ovo još zorniji prikaz uspješnosti navodnjavanja.

"Šećerna repa i soja su sijane 21. svibnja, dok su kukuruz šećerac i kukuruz početkom i sredinom lipnja. Sve je u dobroj kondiciji. Ovo je izuzetno zahtjevna godina, sušna po pitanju zadnjih mjesec i pol dana, visoke su temperature, ali to se na ovim kulturama ne vidi, ali se vidi na susjednim parcelama, koje nisu navodnjavane. To što smo radili ima efekta i funkciju i nadam se da će biti interesantno i drugim poljoprivrednicima", istaknuo je Hrgović.

Ono što obećava je činjenica da očekuje stopostotno veće prinose.

"Poznavajući ovu njivu mogu reći da su prinosi veći 100 posto i više. Ne vjerujem da bi šećerne repe ovdje toliko bilo i u normalnom terminu sjetve. Riječ je o laganom pjeskovitom tlu, te ne bi moglo biti više od 50 tona, a mi sada očekujemo 90 ili 100 tona. Soja i kukuruz u prinosu su sigurno bar 100 posto veći nego inače za ovu godinu. U kišnim godinama to možda ne bi bilo toliko izraženo, no već nekoliko godina 7. i 8. mjesec su kritični po pitanju nedostatka vlage. Tada se prinosi drastično smanjuju", naglasio je Hrgović, dodavši da je prednost ovakvog tipa sustava njegova trajnost te mogućnost da se kroz vodu mogu dodavati mineralna gnojiva.

Kada je riječ o visini investicije koju ovakvo navodnjavanje zahtjeva, Hrgović ističe kako se ona kroz pet godina isplati.

"Ovisi na koliko se hektara postavlja, ovaj je sustav više edukacijski, “tip top” je i malo je skuplji, nije jeftin, ali kad se preračuna kroz 20 godina i koji prinos nosi svake godine, kroz 5 do 6 godina je isplativ. No, ovakav sustav se može napraviti i jeftiniji, i to ako se sustav filtera napravi u transportnom obliku te se može koristiti na više polja. Najskuplji dio je filtracija i sustav koji dolazi od hidranta prema polju. Cijevi koje su na zemlji i u zemlji nisu toliko skupe one su i u normalnim sustavima vrlo sličnog tipa, najveći trošak je sustav filtracije", objašnjava Hrgović, dodavši da u početku ova investicija može djelovati skupo, no kroz godine je najjeftinija i najracionalnija.Važnost ulaganja u navodnjavanje naglasio je i načelnik Općine Sopje Berislav Androš, na čijem se području nalazi sustav navodnjavanja Kapinci-Vaška.

"Ovo je za cijelu županiju veliki strateški projekt koji je prije nešto više od dvije godine i realiziran i pušten u pogon. Puno je tu OPG-ovaca koji su u nedoumici hoće li ga početi koristiti. Pokus koji smo obišli primjer je dobre prakse te pokazuje da je sustav navodnjavanja isplativ u vrlo kratkom periodu. Znam da su to velika ulaganja u startu ali ono što on nosi u idućih 20 godina neusporedivo je s onime što se trenutno dobiva. I prihodi i kvaliteta i kvantiteta su daleko veći od onoga što se dobije ako se taj sustav ne koristi", rekao je Androš.


Komentari članka

Vezani članci

Pšenica na najnižoj razini od srpnja, kukuruz isto u crvenom, ali jedna uljarica uporno bilježi rast cijene

02.11.2026.

Za sve one koji nisu prodali svoj kukuruz, glavno pitanje je je li ovaj pad cijene u listopadu naznaka negativnog trenda koja nas očekuje do kraja godine ili će se trend rasta cijene na izvoznim tržištima nastaviti.

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Katastrofalne posljedice suše u Slavoniji: Usjevi su “sprženi”, ratari moraju krenuti u uzgoj otpornijih kultura

01.10.2026.

Suša koja je ljetos pogodila istok Hrvatske rezultirala je proglašenjem prirodne nepogode u svih pet slavonskih županija - Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj. Koliki će biti konačan ra

Suša poharala slavonska polja, ratari očekuju veliki pad prinosa

26.08.2026.

Zbog dugotrajnih ekstremnih vrućina i izostanka oborina slavonski ratari očekuju i do 70 posto manji prinos kukuruza. Ni ovogodišnji urod suncokreta seljacima ne ulijeva optimizam, samo bi količine uljane repice nakon lipanjske žetve donekle mogle ublažit

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk