Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Stu 2016

Poduzetnici u laganoj šetnji do jeftinijeg novca

Izvor: lider.media · Autor: Tin Bašić  

Poduzetnici u laganoj šetnji do jeftinijeg novca

Novac nikada nije bio jeftiniji. Zbog jeftinog novca koji je preplavio tržište, i europsko i hrvatsko, banke plasiraju kredite s mnogo nižim kamatnim stopama nego prije nekoliko godina. Bankari u posljednje vrijeme šalju jasne poruke da su kamatne stope niske, da će takve ostati neko vrijeme te da će padati i dalje. Na Liderovoj konferenciji ‘Dan velikih planova‘ dvojica bankara poslala su vrlo jasne signale budućih kamatnih stopa.

– Očekujem da će se idućih godina ti pozitivni trendovi vidjeti. Hrvatska ima velik potencijal koji do sada nije bio dovoljno iskorišten. Mnogo se više može iskoristiti Europska unija, no prve godine članstva uvijek su sporije. Ali ubrzava se, to se već sada vidi. Priljev novca iz EU-a će se povećavati. Svi događaji u ekonomiji posljednjih mjeseci pokazuju da slijedi razdoblje optimizma, čak je i naš glavni ekonomist Hrvoje Stojić, koji je za moj ukus malo prerealan, promijenio svoje prognoze – kazao je Mario Žižek, čelni čovjek Addiko banke.

Pad stopa i marži

Na pitanje gdje će kao bankar zaraditi novac u vrijeme niskih kamatna stopa odgovara da banke slično zarađuju na svim tržištima. Kamatne stope na depozite bile su visoke, sada su u padu. Marža banaka gotovo je uvijek ista.
– Osobno očekujem da će se kamatne stope na ovim niskim razinama zadržati neko vrijeme i sada je trenutak za ulaganje – kazao je Mario Žižek.

‘Kamatnom’ optimizmu pridružio se i Ivan Žižić, član Uprave Raif eisen banke.

– Kod poduzeća smo primijetili početak investicijskog ciklusa. Ne samo da se povećava kreditna aktivnost nego padaju kamatne stope. Padat će i dalje. Banke ujedno smanjuju marže, što daje impuls poduzećima – istaknuo je Žižić.

Na pitanje kako poduzetnici mogu računati na stabilnost kada se sve brzo mijenja, odgovara da to ponajprije ide u njihovu korist, stope padaju i očekuje se da će dugo ostati nisko, ne samo u stranim valutama nego i u domaćoj. Za takvo stajalište banaka zaslužna je velika količina jeftinog novca, pad referentnih kamatnih stopa koje su na nuli, čak su otišle i u minus, ali i optimizam. Naime, gospodarska situacija u Hrvatskoj sve je bolja, BDP raste, poduzetnici vide svjetlo na kraju tunela. Ali tu je i iskustvo gotovo šestogodišnje recesije.

– Klijenti su postali svjesni i kamatnog rizika i valutnog rizika. Stambeni krediti sve se više plasiraju u kunama. Poduzetnici su se dosta prilagodili situaciji. Oprezniji su i savjesniji. To se vidi u kreditnim zahtjevima. Visokorizičnih je projekata sve manje, a sve više na stolove dobivamo jako dobro razrađene projekte – kaže Ivan Žižić iz RBA.

Nula posto kamata

Svi stručnjaci preporučuju poduzetnicima da ne uzimaju kredit odmah u prvoj banci, nego da si daju truda i malo prošeću uokolo. Naime, upravo zbog sve nižih kamatnih stopa krediti su postali dostupniji, što samim time znači i veću konkurenciju. Poduzetnici bi, ako žele redoviti kredit u banci, trebali prikupiti nekoliko ponuda različitih banaka i početi s pregovorima. Jer bankama je u interesu plasirati kredit, i to sve više njih. S druge strane, postoje razni programi koji ‘spuštaju’ kamatnu stopu. Ili je riječ o kreditnim programima koje je neka banka pokrenula s europskim institucijama, bilo da su to fondovi EU, Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i tako dalje. Naravno, tu su i programi s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak. Jedna od opcija su i programi HAMAG-BICRO-a. Riječ je o nekoliko programa mikrokreditiranja i davanja jamstava. Tako poduzetnicima koji dobiju, primjerice, 80-postotno jamstvo od HAMAG-a kamatna stopa može pasti i za tri postotna poena. Dakle, tu razliku prema bankama pokriva država, a poduzetnik plaća mnogo niže kamate u odnosu na one koje su tržišno dostupne. Tako, primjerice, uzmemo li u obzir već spomenutu kamatnu stopu od 2,85 posto, može se dogoditi da poduzetnik uopće ne plaća kamate. Stoga svim poduzetnicima jedan savjet – krenite u istraživanje. Ako su bankari optimistični, to znači da bi situacija možda mogla biti sve bolja.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk