Po imovini peti u EU, po učinku na dnu

Hrvatska država jedna je od najbogatijih imovinom u Europskoj uniji, ali po djelotvornosti upravljanja tim bogatsvom svrstava se na dno europske ljestice. Državna imovina iznosi 31,4 milijarde eura, ili 68 posto vrijednosti hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), a to je stavlja na peto mjesto u Europi – iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske, prema podacima Eurostata i analizi koju je upravo objavio Anto Bajo iz Instituta za javne financije.

Ostale europske države razmjerno su znatno »siromašnije«, jer im imovina vrijedi najčešće oko trećine BDP-a, ili oko 44 posto, kao u Sloveniji. No, vlade u 27 članica EU, u pravilu, daleko vještije od Hrvatske izvlače novac iz svoje imovine da bi njime popunjavale državni proračun. Primjerice, naftom bogata Norveška izvuče iz svoje imovine novca u iznosu od gotovo 11 posto njezina BDP-a, a Finska, Island, Švedska i Nizozemska izvuku od 2 do 4 posto. Hrvatska je po djelotvornosti upravljanja osma od začelja ljestvice, u velikoj skupini zemalja koje iz imovine izvlače manje od jedan posto BDP-a, konkretno 0,7 posto. To iznosi oko 300 milijuna eura godišnje, a potječe uglavnom iz zakupnina i dobiti državnih poduzeća. No, stvarno nam je mjesto još niže, jer usporedne države sličan učinak postižu s upola manje imovine od Hrvatske. Da ne bude zabune, ovdje nije riječ o prihodima od privatizacije, nego o zaradi koju vlade postižu zbog dobrog gospodarenja državnim vlasništvom. Slika je još gora ako se pogleda kako posluje 69 poduzeća od posebnog državnog interesa, koja čine više od 80 posto hrvatske državne imovine. Od 2002. do kraja 2010. godine ta su poduzeća u proračun uplatila ukupno 700 milijuna eura, što godišnje prosječno iznosi 0,2 posto BDP-a. Istodobno, tri protekle vlade iz proračuna su im na razne načine isplatile šest puta više – 4,2 milijarde eura, ili prosječno 1,2 posto BDP-a. Razmjerno najmanje subvencija javnim je poduzećima trebalo za Račanove vlade, ali se situacija pogoršala tijekom Sanaderove. Dvadesetak javnih poduzeća poslovalo je 2008. i 2009. godine s gubitkom, ali su u drugoj godini Kosoričine vlade ipak uspjela zabilježiti malu dobit. Njihova ukupna lanjska dobit iznosi 237 milijuna kuna.

Bajo smatra da poduzeća u državnom vlasništvu ne bi trebala stvarati velike gubitke, već barem pokrivati osnovne troškove, ako državi već ne donose profit. – Vlada treba poboljšati upravljanje društvima u većinskom vlasništvu države te prodati manjinske udjele. Trebala bi izraditi i objaviti planove za privatizaciju i upravljanje državnom financijskom imovinom do 2021. godine, preporučuje Bajo. On predlaže vlastima da završe evidenciju državne imovine koja u Hrvatskoj nije obavljena već 20 godina. Upravo činjenica da Hrvatska još nema ni popisa imovine, pokazuje nemar vlasti prema državnom bogatstvu, kao da je to Kumova slama. Tome treba dodati i rašireni nemar uprava u javnim poduzećima, koje postavlja Vlada, a njihov rad kontrolira putem nadzornih odbora.