Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2020

Pivarski ječam sve zanimljiviji ratarima - razloga je nekoliko

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sanja Rapaić  

Pivarski ječam sve zanimljiviji ratarima - razloga je nekoliko

Unatoč paralizi gospodarstva, uzrokovanoj pandemijom te prilično ćudljivom, proljetnom vremenu, za uzgajivače pivarskog ječma ova je godina i više nego dobra. Ta bi žitarica ove sezone trebala zadovoljiti i kvantitetom, ali i kvalitetom, kažu u tvrtki Axereal Croatia.

Je li, unatoč dugom periodu kišnih dana počela žetva, koliki se prinos pivarskog ječma s hrvatskih polja očekuje ove godine, koliko će se ove žitarice otkupiti od kooperanata, koja mu je otkupna cijena te zašto je ječam, u ratarskoj proizvodnji, počeo biti posebno zanimljiv? Odgovore na ta pitanja dobili smo u Axereal Croatia. Kroz tvrtku kćer, Boortmalt, Axereal je i najveći proizvođač ječmenog slada u svijetu, a svoje je sjedište otvorio u Novoj Gradiški.

"Prvim je otkosima, u prošlu subotu i nedjelju, započela žetva pivarskog ječma u Baranji i Srijemu. Riječ je o domaćem sortimetu, konkretno, osječka sorta. Prinosi se kreću između 7 i 8 tona, a svi do sada ispitani uzorci su zadovoljavajuće kvalitete, proteini su u standardu, kalibracije su izuzetno dobre", kaže za Agroklub Ivan Ivković, tehnološko – komercijalni savjetnik kooperacije Axereal, Nova Gradiška.

Kooperantska proizvodnja
Za potrebe te tvrtke pivarski je ječam zasijan na 15.000 hektara, od Istre, preko sjeverozapada Hrvatske, do krajnjeg istoka zemlje gdje se odvija glavnina proizvodnje.

"Sva je ta ugovorena proizvodnja, na 15 tisuća hektara, kooperantska, dok se na poljima PPK Nova Gradiška, na površini nešto manjoj od 400 hektara, u sklopu Axereala, proizvodi isključivo sjemenski materijal", pojašnjava Ivković.

Na tim se pokusnim poljima umnožava sjeme 30 različitih sorti ove žitarice, a sjemenare se i ostale kulture, kao što su pšenica i soja.

Očekuje se žetva od 60 do 70 tisuća tona
Nakon što se prvim otkosima u Baranji i Srijemu, probio led u ovogodišnjoj žetvi, ona će se ovih dana s istoka, preseliti i na središnji dio Hrvatske.

"Kreće sve veća koncentracija prijema ječmova na našim otkupnim mjestima. Ove ga godine otkupljujemo u centralnom mjestu, na silosima tvornice slada, 'Slavonija slad' u Novoj Gradiški te na nekim izdvojenim lokacijama kao što su otkupna mjesta u Nuštru i Čađavici, na silosu u Slavonskom Brodu, u 'Agro-Tovarniku' te izdvojenim pistama na području Slavonije.

Ove se godine očekuje žetva od 60 do 70 tisuća tona, a prema sadašnjim procjenama, većina će kvalitetom zadovoljiti tražene kriterije te završiti kao pivarski ječam, čime će se pokriti sve potrebe tvrtke 'Slavonija slad', koja tom sirovinom opskrbljuje brojne domaće i strane pivovare“, kaže Ivković, ističući kako i ove sezone od svojih kooperanata planiraju otkupiti sav proizvedeni urod.

Zašto je ječam sve popularniji?
Ivković je za naš portal otkrio zašto upravo pivarski ječam postaje sve zanimljiviji u ratarskoj proizvodnji.

"Rano skidanje ove žitarice omogućuje našim kooperantima usijavanje drugih usjeva. Uglavnom se sije soja, a na istoku zemlje i kukuruz, rani suncokret, dok se neki odlučuju za sjetvu siderata, odnosno biljaka za zelenu gnojidbu. To poljoprivrednicima omogućava čak dvije žetve na istom polju, u jednoj sezoni, čime se podiže ekonomska isplativost proizvodnje“, kaže tehnolog Axereala, tvrtke koja je u početku poslovala kao zadruga, a njeni su vlasnici upravo proizvođači, njih čak 13.000.

Grupacija danas obuhvaća čak stotinu tvrtki, u više zemalja, zapošljava preko 3.200 ljudi i ostvaruje godišnji promet od 3,2 milijarde eura.


Komentari članka

Vezani članci

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

Pšenica na najnižoj razini od srpnja, kukuruz isto u crvenom, ali jedna uljarica uporno bilježi rast cijene

02.11.2026.

Za sve one koji nisu prodali svoj kukuruz, glavno pitanje je je li ovaj pad cijene u listopadu naznaka negativnog trenda koja nas očekuje do kraja godine ili će se trend rasta cijene na izvoznim tržištima nastaviti.

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Katastrofalne posljedice suše u Slavoniji: Usjevi su “sprženi”, ratari moraju krenuti u uzgoj otpornijih kultura

01.10.2026.

Suša koja je ljetos pogodila istok Hrvatske rezultirala je proglašenjem prirodne nepogode u svih pet slavonskih županija - Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj. Koliki će biti konačan ra

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk