Pipunić: Osječka šećerana se neće ugasiti dok god ima šećerne repe

Tvornica šećera Osijek za ovu će godinu imati ugovorenih između 15 do 20 posto više površina pod šećernom repom u odnosu na prošlu godinu.

Za ovu 2016. ugovorena je sjetva šećerne repe na 7.500 hektara površina od čega na području Republike Hrvatske više od 6.000 hektara.

Izjavio je to između ostalog Damir Rogulja, predsjednik Uprave Tvornice šećera Osijek, pred okupljenim proizvođačima šećerne repe - kooperantima osječke šećerane na jučerašnjem skupu održanom u restoranu Poslovno rekreacijskog centra Ovčara tvrtke Žito u Čepinu.

Rogulja je naveo da je lani Tvornica šećera Osijek imala ugovorenih više od 6000 hektara pod šećerenom repom, a da je zabilježen bio prosječni prinos od 62 tone po hektaru te prosječna digestija od 15,7.

Nazočnim proizvođačima šećerne repe - kooperantima osječke šećerane obratio se Marko Pipunić, predsjednik Uprave tvrtke Žito, u čijem se sustavu nalazi Tvornica šećera Osijek.

Pipunić se uvodno osvrnuo i na stalne napise i pitanja oko mogućeg gašenja neke od hrvatskih šećerana.

- Osječka šećerana u vlasništvu Žita je od 2010. i uvijek me je smetalo i čudio sam se kako se svo to vrijeme mnogi bave šećeranama, u čijem su vlasništvu, hoće li propasti i sličnim a najmanje o najvažnijem - proizvodnji šećerne repe i šećera bez koje ne bi bilo ni šećerane ni radnih mjesta i ostalog. S ovog mjesta ja vam poručujem osječka šećerana se neće ugasiti dok ima šećerne repe a mi ćemo dati sve od sebe da vam osiguramo transfer znanja u proizvodnju kako bi vi proizveli što više šećerne repe i šećera po hektaru, rekao je Marko Pipunić, te je rekao da ako eventualno i dođe do gašenja šećerana u Hrvatskoj osječka će sigurno biti zadnja.

Pozvao je i proizvođače šećerne repe da iskoriste mogućnosti koje nudi osječka šećerana tj. prijenos znanja u cilju povećanja proizvodnje po hektaru. Pipunić je naveo da ove godine Tvornica šećera Osijek završava ulaganja u pročistače otpadnih voda vrijednosti oko 100 milijuna eura po čemu će biti prva šećerana u Hrvatskoj koja će imati sve potrebne standarde i moći će se nositi s konkurencijom. Vezano za otkupnu cijenu šećerne repe Pipunić je kako će kao i do sada voditi računa da njihovi kooperanti budu zadovoljni cijenom.

Rezultate proizvodnje šećerne repe Novog agrara predstavio je Marijo Mlinarević istaknuvši da na površinama te tvrtke koje se prostiru od Dalja do Donjeg Miholjca lani je zabilježen prosječni prinos od 68 tona po hektaru a digestija 16,7. Renata Glavaš je kooperantima održala predavanje na temu “Strategija zaštite šećerne repe od bolesti za 2016. godinu”.