Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Pro 2015

Perjanica ACI-a: Marina Rovinj prva će dobiti kategoriju pet sidara

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Goran Drenjak  

Perjanica ACI-a: Marina Rovinj prva će dobiti kategoriju pet sidara

Objektivne studije gospodarske opravdanosti su pokazale da mi do kraja koncesijskog razdoblja 2030. pa i prije potpuno opravdano investiramo. Ekonomska računica je pokazala da je ovo izuzetno isplativ projekt. Sadržaj koji ćemo ovdje ponuditi ići će tome u prilog, kaže direktor ACI marine Rovinj Boris Rivić

Nautička sezona je za nama, marine su utihnule, ali pred ACI-jem su veliki poslovi i poslovni potezi. Jedna od referentnih točaka, svakako je izgradnja nove marine u Rovinju, odnosno kompletna rekonstrukcija postojeće marine uključujući kopneni i morski dio infrastrukture jer ono što se planira ne može se nazvati rekonstrukcijom. U marini izgrađenoj davne 1984. sve će se mijenjati i na moru i na kopnu. Ostaju isti samo koncesijom određeni gabariti, ali sve ostalo ne. I neće se izmijeniti samo izgled, već će se suštinski promijeniti pristup nautičkom turizmu, ponudi i zaposlenima. Sve će dobiti notu ekskluzivnosti, što s obzirom na zavidan turistički uzlet Rovinja posljednjih desetak godina, taj grad to »zahtijeva« i zaslužuje.
Hrvatska ne treba gomilati vezove, već treba ulagati u njihovu kvalitetu

Zanimljivo mišljenje ima direktor Rivić o broju vezova i marina u Hrvatskoj. Javnost uglavnom ima stav kako našem nautičkom turizmu treba što više marina, ali izgleda da bi poslovna logika trebala biti drugačije.

– Pogrešno je gomilati vezove i bez strategije graditi marine, jer moglo bi nam se desiti ono što se desilo Talijanima – slom. Skoro pola njihovih marina je potpuno prazno što uzrokuje drastično smanjenje razine cijene veza i pad kvalitete pružene usluge u nautičkom turizmu, jer trendovi su se promijenili. Učini li Hrvatska isto, prekapacitiranošću ćemo svi zarađivati manje, a ne više. Veća potražnja za vezom javlja se poglavito u dva mjeseca špice sezone dok marina kao kompleksan poslovni sustav mora egzistirati na visokom nivou tijekom cijele godine. Moderna Infrastruktura marina je izrazito skupa, a troškovi cjelogodišnjeg održavanja marine i ljudskih resursa preveliki, a da bi brojali sve više praznih vezova. Hrvatska treba ulagati u povećanje kvalitete postojećih vezova u marinama i ako treba graditi marine, ali točno ondje gdje su zaista nužne, maritimno i komercijalno uz naglasak na maksimalno očuvanje prirodnih resursa. Danas to nije tako i mislim da to nije dobro, jer su trendovi broja plovila na godišnjem vezu i broja plovila u tranzitu duž hrvatske obale u padu.

Domaćin nam je direktor ACI marine Rovinj Boris Rivić, koji i svojim godinama sugerira promjene.

– Ovdje ćemo težiti najvećim kriterijima nautičkog poslovanja. Želimo privući ljude najveće platežne moći i ponuditi uslugu koja odgovara tom rangu. Nautičari će ovdje imati zaista sve što im treba i zbog čega će željeti boraviti u našoj marini. Današnja organizacija marine, njen izgled i ponuda ne odgovaraju zahtjevima modernog nautičara, a ni potencijalu Rovinja, objašnjava Rivić.
Nužan restart

Ideja ACI-jeve marine Rovinj u novom ruhu i je spoj više okolnosti. Ta je marina pionir ACI-ja u tom poslu. Izgrađena je prije više od 30 godina i traži restart. Okolnosti na tržištu su promijenjene i našim morem plove sve veći brodovi pretežito u čarteru, jer kao što kaže Rivić »nekad je bila logika imati, a danas koristiti«. Za veće brodove treba osigurati i vezove, a u zadanom prostoru to je moguće samo preraspodjelom vezova. Dodatni poticaj je sam Rovinj, koji nudi smještaj u vrhunskim prostorima i atraktivnu zabavu na koju dolaze i sve zahtjevniji gosti. Još jedna okolnost je vezana uz rovinjsku marinu. Neposredno u njenom zaleđu je Maistrin Hotel »Park«, koji će vlasnik potpuno srušiti i izgraditi vrhunski hotel. Tako će se na jednom mjestu naći dva ekskluzivna turustička zadržaja ACI-jeva marina i hotel Maistre. Uz marinu s pet sidara, a to je ono što žele dobiti u ACI-ju odgovara i hotel s pet zvjezdica.

– Marina je dala svoje i Rovinj kao vrlo atraktivna destinacija na Jadranu zaslužuje takvu marinu, kaže Rivić. Tim više što će marina ostati otvorena prema gradu i njihovim gostima.
Novi-stari lukobran

Rovinja i tamošnjeg akvatorija dobro se sjećaju i jedriličari. Čuveni ACI Match Race je upravo tamo učinio svoje prve milje. Tri desetljeća kasnije ACI će to slavno vrijeme nadograditi luksuznom marinom i ponudom za zahtjevnu klijentelu.
Do 35 metara

Marina će biti podijeljena na dva bazena. Jedan bazen će biti za stalno vezane brodove, a drugi za one u tranzitu. Lijevi bazen će umjesto sadašnjih tri imati dva pontona uz vanjski valobranski ponton, odnosno produženi segment lukobrana. Marina će na godišnji vez moći primiti plovila i do 35 metara dužine, a u tranzitu i veća. Za takve brodove će biti osigurano 10 – ak vezova.

– Malih brodova je sve manje na godišnjem vezu, ali njih ima puno u tranzitu i mi ne smijemo zatvoriti Rovinj kao turističku destinaciju za tranzit takvih plovila, jer je marina Rovinj izrazito tranzitna marina. Ona je u sustavu ACI-ja druga po broju tranzita, odmah iza Palmižane napominje Rivić.

– ACI u Rovinju kreće s rekonstrukcijom lukobrana od korijena lukobrana, objašnjava Rivić. Planira se produbljenje akvatorija do dubine od 4,5 metra. Lukobran se širi za metar i pol tako da će biti širok šest metara, pa će se moći organizirati dvotračni prolaz. Izgradit ćemo obalni zid cijelom dužinom marine i lukobrana. Vanjski dio školjere ostaje, ali ćemo ga presložiti. Kapacitet marine sada je 400 vezova. Od toga ih je 320 godišnjih, a ostalo je namijenjeno plovilima u tranzitu. Novim idejnim rješenjem je zamišljeno da marina u prvoj fazi ide na 196 vezova sa sadašnjih 11 metara prosječne dužine plovila na 16. U drugoj fazi, u periodu od tri do pet godina od dana završetka rekonstrukcije planirano je smanjenje broja plovila na 160, ali bi se povećala prosječna duljina plovila na 18,6 metara. Znači, smanjuje se broj plovila, ali se povećava dužina i širina, što potvrđuje ideju o pripremi marine za veće brodove i goste veće plaćevne moći.
Ostajemo najbolji

Time pratimo trendove u nautičkom turizmu i prilagođavamo se tržištu, naglašava Rivić.

Kako će izgledati plan zahtjevne rekonstrukcije?
Helidrom

Na glavi lukobrana će se urediti i helidrom jer i to je jedan od zahtjeva budućih gostiju kao i same destinacije. U u luksuznim marinama svijetu to je normalno.

– Planiramo krenuti krajem sezone 2016. i da u idealnim okolnostima marina bude gotova prije početka sezone 2017., kaže Rivić. Kako i hotel Park ide u rekonstrukciju maksimalno ćemo se pokušati uskladiti s njihovim projektom da gosti što manje vremena provedu u recimo to tako »radnim uvjetima«. Ova bi marina treba biti perjanica svih ACI-jevih marina. Objektivne studije gospodarske opravdanosti su pokazale da mi do kraja koncesijskog razdoblja 2030. pa i prije potpuno opravdano investiramo. Ekonomska računica je pokazala da je ovo izuzetno isplativ projekt. Cilj nam je produžiti sezonu i uvelike proširiti ponudu te razinu usluge prema gostima. Sadržaj koji ćemo ovdje ponuditi ići će tome u prilog. Prema upitima, a nautičari znaju što ovdje namjeravamo učiniti, interes za privez je već sada velik. Kako je ovo ACI-ju najprofitabilnija marina po stupnju ekonomičnosti poslovanja, mislim na odnos prihoda i rashoda, mislim da ćemo tu titulu i zadržati i pojačati, zaključio je s puno optimizma direktor Boris Rivić.


Komentari članka

Vezani članci

HTZ: Najbolji srpanj u posljednje dvije godine. Oglasio se Glavina

14.08.2026.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 miliju

Otkazivanja i popusti: Hrvatski turizam platio danak nerealnim cijenama

14.08.2026.

Visoke cijene i inflacijski pritisak natjerali turiste na kalkuliranje. Iznajmljivači u Istri i Dalmaciji ruše cijene smještaja i do 30 posto

Hrvatski turizam u plusu u srpnju i u prvih sedam mjeseci. Objavljeni novi podaci

11.08.2026.

U prvih sedam mjeseci Hrvatsku posjetilo 12,4 milijuna turista, koji su ostvarili 59,1 milijun noćenja, što je 1% više nego u istom lanjskom razdoblju

U lipnju u svim komercijalnim smještajnim objektima pad turističkih noćenja

11.08.2026.

U komercijalnim smještajnim objektima u lipnju ove godine bilo je 6,6 posto manje turista i 6,1 posto manje noćenja nego u lanjskom lipnju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ukupni rezultat za prvih šest mjeseci bolji je od lanjskog z

Rekordne 1986. i 2025.: Što se u turizmu zapravo promijenilo?

10.08.2026.

Hrvatska je u 40 godina povećala broj noćenja za 60 posto, ali i dalje preuveličava značaj turizma koji donosi manje nego što bi mogao

Tag cloud

  1. 2900 članka imaju tag turizam
  2. 2734 članka imaju tag hrvatska
  3. 1521 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1827 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2011 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1364 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 708 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 546 članka imaju tag porezi
  21. 375 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 561 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 410 članka imaju tag potpore
  26. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 462 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 516 članka imaju tag dzs
  38. 456 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk