‘Pčelarstvo traži stalna ulaganja, ali naš se med uspio probiti do Europe’

Prije 10 godina pčelar Marijan Naranđa nabavio je prvih 20-ak košnica u Velikom Trojstvu pored Bjelovara, gdje je potom osnovao OPG Naranđa u kojem u oko 85 pčelinjih zajednica godišnje proizvedu do dvije tone meda. Pomažu mu supruga Vlasta i kći Ela, “pčelarka pripravnica” koja nam je ispričala više o obiteljskom poslu.

“Dominantni proizvod je bagremov med, imamo i lipu te cvjetni med, a svake godine uzorke šaljemo na analizu u Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete meda i postižemo najviše ocjene. Bagremov je nagrađen zlatnom medaljom za kvalitetu, a med od lipe srebrnom 2017. i 2018. od Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije. Popularan je naš Super med, ‘imunobomba’ od tri vrste meda, propolisa i sirovog cvjetnog praha. Prodajemo i med u saću, propolis, cvjetni prah, čisti pčelinji vosak, ručno rađene figurice od voska”, navodi mlada pčelarka.

Tržnice, sajmovi, ali i Facebook

Proizvode prodaju na bjelovarskoj tržnici i u Zagrebu, prisutni su i u bjelovarskim osnovnim školama kroz programMed u školama te Školski medni dan, kao i na nekoliko web stranica za OPG-e, na Facebooku, Instagramu i LinkedInu. Narudžbe primaju online za Zagreb, a šalju i veće količine busom po cijeloj Hrvatskoj. “Na sajmovima smo nekoliko puta godišnje, na Bilogori i Međimurju. Ove godine smo odlučili med voziti i u Dalmaciju. Naš med prisutan je i diljem Europe zahvaljujući prijateljima koji od nas kupuju – od Markaryda u Švedskoj gdje se jede med u saću, preko Münchena i Neunburg vorm Walda u Njemačkoj – oni vole lipu i cvjetni, sve do Klagenfurta i Ljubljane gdje najbolje prolazi klasični bagrem i Super med”, navodi Naranđa koja ljudima savjetuje da med kupuju od provjerenih proizvođača, pakiran u Nacionalne staklenke i s oznakom Meda hrvatskih pčelinjaka.

U pčelarstvu su, kaže, velika ulaganja, od stalne obnove broja pčelinjih zajednica, kupnje opreme i novih košnica, zamjene matica, liječenja pčela, pripravaka za jačanje imuniteta pčela, kupnje Nacionalnih staklenki, tisak etiketa, slanje meda na analizu…

Mnogi odustanu

Stoga, objašnjava, ljudi koji se počinju baviti pčelarstvo brzo odustanu jer ne shvaćaju da to nije privremeni posao ili hobi. “Pčelar u sezoni treba svaki dan biti na pčelinjaku, treba se stalno obrazovati, pratiti trendove, biti aktivan u pčelarskim udrugama, prisutan na sajmovima, tržnicama… Izazovi su i vanjski – nedavno se dogodio slučaj velikog pomora pčela u Međimurju jer je nemaran poljoprivrednik tretirao usjeve sredstvom koje šteti pčelama”, objašnjava Naranđa čiji OPG nema takvih problema, no ovise o vremenskim uvjetima. Ako se dogodi mraz ili previše kiše u svibnju kada medi bagrem, količina dobivenog meda može pasti za više od 50%. “Najlošija je bila 2019., a najbolja 2018. kada smo dobili gotovo dvije tone meda. Ova godina je otprilike između”, kaže. Premda na bjelovarskoj tržnici manje prodaju jer se zbog ograda i zaštitnih folija smanjio broj kupaca, u Zagrebu im ide odlično jer su se ljudi, kaže više okrenuli domaćim proizvodima. Za kraj kaže da im je želja krenuti s proizvodnjom pčelinjeg otrova.