Pad rejtinga u eurozoni ugrožava hrvatski izvoz

Među devet zemalja Europske unije kojima je prošli tjedan agencija Standard & Poor's snizila kreditni rejting, tri su zemlje - Italija, Austrija i Slovenija - koje su uz Njemačku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske. Na talijansko, austrijsko i slovensko tržište Hrvatska je izvezla 18 milijardi kuna, što je 30 posto njezinog ukupnog izvoza u 11 mjeseci prošle godine. Njemačka je uspjela sačuvati svoj rejting, kao i Srbija prošle godine, dok je on u studenome 2011. godini pao i u BiH.

Koliko je Hrvatskoj važno stanje u tih šest zemalja, najbolje govori činjenica da od 60,2 milijarde kuna izvoza u 11 mjeseci prošle godine čak 55 posto, odnosno 33,64 milijarde otpada na izvoz u te zemlje, s time da je dosad gotovo svaku šestu kunu zarađenu izvozom Hrvatska dobivala iz Italije. Ta je zemlja najvažniji hrvatski trgovinski partner i u 11 mjeseci prošle godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, u Italiju je izvezeno 9,78 milijardi kuna, što je za 13 posto, odnosno gotovo za milijardu i pol manje nego godinu dana ranije kad je izvoz bio 11,25 milijardi kuna. Pao je izvoz i u Njemačku i to za oko dva posto, gdje je u 11 mjeseci izvezeno oko šest milijardi kuna, te za oko pola posto u Srbiju u koju Hrvatska izvozi 2,3 milijarde kuna u 11 mjeseci. U ostale tri zemlje izvoz je rastao prema stopi od sedam posto s time da je hrvatski izvoz u BiH premašio sedam milijardi kuna. Unatoč tom rastu, pad izvoza u Italiju i Njemačku, toliko je značajan da je ukupan izvoz na šest glavnih tržišta u 11 mjeseci 2011. godine za približno milijardu kuna manji nego godinu dana ranije.

Najave nove stagnacije, državne štednje na najvažnijim tržištima, što automatski znači i smanjenja potrebe za uvozom, pogotovu u Italiji, ne nude nadu da bi se u ovoj godini stvari mogle promijeniti. Time bi se hrvatski izvoz dodatno mogao smanjiti, a to bi otežalo ili učinilo gotovo nemogućim ostvarenje glavnog gospodarskog cilja u ovoj godini - postizanje bilo kakvog rasta BDP-a.

Upozorava na to i Hrvatska narodna banka u svom najnovijem Biltenu, gdje se ističe da se u 2012. za Italiju predviđa stagnacija gospodarske aktivnosti, dok bi se blagi rast od 0,7 posto mogao dogoditi tek u 2013. godini. Mjere štednje nove talijanske vlade, kojima bi trebalo osigurati dugoročnu održivost javnih financija, u srednjem će roku ograničavati domaću potražnju, a time će biti ograničene i potrebe za uvozom, pa tako i iz Hrvatske. Njemačka je u 2011. ostvarila rast od tri posto, a u 2012. stopa rasta trebala bi iznositi 0,9 posto. Austrijsko gospodarstvo moglo bi za 2011. zabilježiti rast od 2,9 posto i to zahvaljujući inozemnoj potražnji, ali kako su i domaća i inozemna potražnja stagnirale u drugoj polovici godine, u 2012. očekuje se značajno usporavanje gospodarstva i to na 0,9 posto. Sloveniji Europska komisija u ovoj i sljedećoj godini predviđa rast od oko jedan posto. Srbija i BiH već su lani u trećem i četvrtom tromjesečju počele bilježiti negativne stope rasta, ali očekuje se da će obje zemlje ostvariti rast BDP-a za 2011.