Pad potrošnje neće napuniti proračun

Teško možemo komentirati najavu premijera kad ne znamo što je pjesnik htio reći, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, osvrnuvši se na nedavnu izjavu Zorana Milanovića da će PDV s 23 skočiti na 25 posto, koji je time potvrdio riječi ministra financija Slavka Linića o rastu poreza na dodanu vrijednost, a što je unijelo strah među građane.

Sever upozorava da je mnogo nejasnoća oko toga što će sve biti izuzeto od nove porezne stope, odnosno koji će proizvodi i usluge imati niži PDV. Trenutno je u Hrvatskoj na snazi nulta stopa za kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, što će se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju morati ukinuti jer tu stopu europski porezni sustav ne poznaje. - Hoće li zaista s uvođenjem PDV-a od 25 posto za hranu vrijediti sniženi PDV od deset posto, jer prema novima najavama ispada da će porez na dodanu vrijednost biti manji samo na ulje i masti, a to predstavlja tek manji dio potrošnje građana te bi učinak na uštedu bio neznatan. Također, najavljuje se da bi komunalije imale sniženu stopu PDV-a, dok se sada sve češće spominje samo voda. Istovremeno se govori o povećanju cijena plina i struje pa je jasno da će zanemarive uštede za građane biti anulirane porastom ukupne stope PDV-a, upozorava Sever. Što se tiče najave predsjednika Vlade o povećanju neoporezivog dijela plaće na 3.000 kuna, koji su također na tragu planova ministra Linića, čelik NHS-a kaže da će efekti za radnike biti minimalni. - Ukoliko će se povećati neoporezivi dio samo za plaće do 3.000 kuna, a sve će se ostale oporezivati po starom, tada će samo najniže plaće biti pošteđene poreza i prireza. Time bi radnik koji ima plaću do 3.000 kuna mjesečno dobio 72 kune više, a radnik u Zagrebu zbog većeg prireza 85 kuna veću plaću, veli Sever. Napominje da mu je teško komentirati ove paušalne najave te da očekuje od Vlade, nakon što izađe s konkretnim prijedlogom, da uključi sindikate u njegovu izradu putem Gospodarsko-socijalnog vijeća koje bi uskoro trebalo početi s radom.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel također smatra da bi povećanje PDV-a bez kompenzacijskih mjera bilo udar na standard građana. - Kad bi se na prehranu uveo porez od deset posto, a znajući da u osnovnim mjesečnim troškovima prehrana sudjeluje s od 35 do 40 posto, onda bi to bilo čak i povoljnije za građane. No, postavlja se pitanje bi li trgovci snizili cijene proizvoda ili bi to zadržali kao maržu, pita se Novosel. Podsjeća da SSSH već dugi niz godina predlaže da minimalna plaća, koja trenutno iznosi 2.814 kuna, bude osnovica za neoporezivi dio te će zasigurno podržati inicijativu da to bude još i više, odnosno prema najavama 3.000 kuna. Hrvatska udruga sindikata oštro je osudila najave o povećanju poreza te ga je uvjetovala uvođenjem dodatnih mjera zaštite. U protivnom predviđaju da će učinak stope PDV-a od 25 posto na gospodarstvo biti poput učinka harača, odnosno nikakav, s tim da će biti daleko nepošteniji za građana, jer se barem kod harača vodilo računa o visini primanja. - Tražimo nultu ili maksimalno najnižu stopu za prehrambene proizvode svakodnevne upotrebe te za dječju odjeću i obuću. Ovim bi se donekle smanjio negativan utjecaj na standard građana, koji je i inače loš. Bez ovih dodatnih mjera potrošnja će nastaviti svoj negativan trend, a to u konačnici znači loše punjenje proračuna, što ne bi trebala biti namjera Vlade, kazao je Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a. U strukturi potrošačke košarice vidljivo je da hrvatski građani na hranu već sada troše najviše u Europi, 35 posto, a prosjek u EU-u je svega 15 posto. "To znači da se upravo u poljoprivrednom sektoru treba djelovati smanjenjem stope PDV-a te uvođenjem restrikcija u kvaliteti uvozne robe jer se već sada loša hrana uvozi, veli Matijašević. Povećanje neoporezivog dijela plaće u HUS-u pozdravljaju, iako je riječ o minornim iznosima. Ono što smatraju nužnim je stvaranje niže, a time i konkurentnije cijene rada, ali ne na teret radnika, već kroz porezno rasterećenje poslodavaca i ukidanjem brojnih parafiskalnih nameta.

- Više od 60 posto zaposlenih ima plaću ispod prosjeka, a oni koji je imaju na nivou prosjeka mogu pokriti samo 70 posto životnih troškova. U Hrvatskoj je BDP po radniku od 2,3 do 2,4 puta manji nego u EU-u, a sedam puta manji nego u vodećoj zemlji Luksemburgu. Samo Bugarska i Rumunjska imaju manji BDP od Hrvatske, s tim da je u ovim državama kupovna moć radnika veća, i to zato što su im proizvodi, posebice oni prehrambeni, jeftiniji, kazao je Matijašević.