Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Stu 2015

Ovo su odgovori na 15 najvažnijih pitanja o konverziji švicarca

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Ovo su odgovori na 15 najvažnijih pitanja o konverziji švicarca

Nakon što je počeo teći rok za prihvaćanje konverzije kredita u švicarcima pokazalo se da zakon ministra financija Borisa Lalovca ne donosi svim dužnicima dobrobit. Iako je većina dužnika zadovoljna izračunima koje su dobili od banaka, mnogi, a osobito oni kojima je rata porasla, i dalje su uvjereni da ih bankari varaju

Bez obzira na to tko je u pravu, što će se u spornim slučajevima utvrditi tek naknadno, svi dužnici do 15. prosinca moraju donijeti odluku o prihvaćanju ili odustajanju od konverzije.

Nema sumnje da će se u najvećoj dilemi naći korisnici kredita kojima izračun pokazuje da su platili manje nego da su u startu uzeli kredit u euru. Njima će biti umanjena glavnica, ali ubuduće će morati plaćati veću ratu ako prihvate konverziju. Ako se pak odluče ostati u švicarskom franku, rata će im porasti jer tečaj švicarca od sredine siječnja 2016. više neće biti zamrznut na razini od 6,39 kuna.

Kako bi dužnicima u švicarcima olakšao tešku odluku, tportal.hr izdvojio je 15 najvažnijih pitanja i odgovora koja ih progone ovih dana.

1. Na što trebate obratiti pažnju kod provjere izračuna?

Nakon što ste zaprimili dokumentaciju od banke dobro proučite izračun koji ste zaprimili i provjerite visinu nove glavnice i mjesečnog anuiteta (rate) te iznos preplate ili manjka uplata.

Posebno provjerite jesu li točno navedene euro kamatne stope po kojima se vrši konverzija. Povijesni pregled kamatnih stopa možete naći web-stranicama banke i Udruge Franak.

Posebnu pozornost obratite na činjenicu jeste li imali pogodnosti kao klijent banke (krediti za mlade, povlašteni krediti za zaposlene i sl.) te jesu li te pogodnosti uzete u obzir u izračunu konverzije.

2. Što ako sumnjate u točnost izračuna?

Posavjetujete se sa stručnjacima iz Udruge Franak i Udruge Kreda, svojim financijskim savjetnikom ili odvjetnikom. Nakon toga sve elemente izračuna još jednom provjerite sa svojim osobnim bankarom.

Ako i dalje smatrate da ste prevareni, primjedbe vezane uz izračun pošaljite pismeno svojoj banci, ministarstvu financija i HNB-u. Ako se nadzorom utvrdi da ste bili u pravu, banka će vam morati ponuditi ispravljeni izračun i nadoknaditi štetu.

3. Što ako izračun pokazuje preplatu kredita?

U slučaju da je preplata manja od preostalog duga, koristi se tako da se budući anuiteti umanje za 50 posto do iskorištenja cjelokupnog iznosa preplate. U slučaju da je preplata veća od preostalog duga, banka zatvara kredit i vraća vam preostali iznos.

4. Što ako izračun pokazuje manjak uplata?

To znači da ste vi banci dužni platiti razliku ako prihvatite konverziju.

5. Što ako ne prihvatite konverziju?

Otplata kredita nastavlja se prema početno ugovorenim uvjetima. Zamrznuti tečaj od 6,39 kuna za švicarski franak vrijedi do veljače 2016., a kamatna stopa ostaje 3,23 posto sve dok je tečaj švicarskog franka 20 posto iznad tečaja na dan ugovaranja kredita.

6. Koliku ratu trebam plaćati u prijelaznom razdoblju do konverzije?

U prijelaznom razdoblju od 30. rujna (tada su na snagu stupile zakonske izmjene o konverziji) do dana sklapanja dodatka ugovoru dužni ste nastaviti plaćati anuitete utvrđene otplatnim planom važećim prije konverzije kredita.

Razlika između uplaćenog iznosa u prijelaznom razdoblju i iznosa za uplatu po novom otplatnom planu utvrdit će se i obračunati kod dospijeća prvog sljedećeg anuiteta po novom otplatnom planu u eurima.

7. Na koji se način prihvaća konverzija?

Ako odlučite prihvatiti konverziju, trebate u roku od 30 dana banci predati potpisani dokument o prihvatu konverzije. Potpisani obrazac za prihvaćanje konverzije (koji ste dobili od banke) možete poslati preporučenom poštom ili ga predati u poslovnici banke.

8. Što slijedi nakon prihvata konverzije?

Nakon primitka potpisanog dokumenta o prihvatu konverzije banaka priprema dodatak ugovoru o kreditu nakon te vas poziva na potpisivanje.

9. Tko potpisuje dodatak ugovoru?

Dodatak ugovoru o kreditu potpisuju svi sudionici u kreditnom odnosu – dužnik, sudužnici, jamci, založni dužnici – trenutačni vlasnici nekretnine na kojoj je upisan zalog u korist banke. Zato je termin potpisivanja dodatka ugovoru potrebno uskladiti s ostalim sudionicima.

10. Koje dokumente treba pripremiti za potpis dodatka ugovoru?

Dodatak ugovoru o kreditu sklapa se u istoj formi u kojoj je sklopljen osnovni ugovor o kreditu, sa svim instrumentima osiguranja iz osnovnog ugovora o kreditu. Na potpisivanje dodatka ugovoru potrebno je donijeti postojeći ugovor i vlasnički list kojim se dokazuje vlasništvo nad nekretninom te, podrazumijeva se, osobne dokumente.

Svi krediti koji su osigurani nekretninom moraju se ovjeriti i solemnizirati kod javnog bilježnika.

11. Tko snosi troškove konverzije?

Troškove javnog bilježnika i sve ostale troškove konverzije snosi banka.

12. Može li banka postavljati nove uvjete i mijenjati druge elemente ugovora o kreditu?

U izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju jasno stoji da banka ne smije tražiti dodatne instrumente osiguranja plaćanja u odnosu na ugovorene, niti postavljati dodatne uvjete potrošaču kojima bi se derogirala njegova druga prava.

13. Kada možete očekivati anuitete po novom otplatnom planu?

U zakonu rok nije jasno preciziran, ali s obzirom na to da je krajnji rok za prihvaćanje konverzije 15. prosinca, za očekivati je da će nakon potpisivanja dodataka ugovora prve rate po novom otplatnom planu početi stizati u siječnju ili veljači iduće godine.

14. Što ako Ustavni sud sruši konverziju?

Prema tumačenju Ustavnog suda, postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju i njegove odredbe koje se tiču švicarca ustavan je sve dok se ne ukine što znači da i svi dodaci ugovorima sklopljeni u vrijeme dok je zakon na snazi vrijede i u slučaju ukidanja zakona.

15. Možete li nakon konverzije kredita u euro provesti konverziju kredita u kunu?

Nakon sklapanja dodatka ugovoru možete, ako procijenite da vam se to isplati, uzeti kredit u kunama i zatvoriti postojeći eurski kredit.


Komentari članka

Vezani članci

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

HAMAG-BICRO i banke počinju financiranja za male poduzetnike

29.12.2025.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) sklopila je sporazum o suradnji s devet banaka, čime je pokrenuta provedba financijskog instrumenta EFRR Portfeljna jamstva, priopćio je HAMAG-BICRO u utorak.

Od danas je teže dobiti kredit, ovo su nova pravila

01.07.2025.

DANAS na snagu stupaju makrobonitetne mjere kojima HNB ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku st

Kako poduzetnik s minimalnom direktorskom plaćom može dignuti kredit?

12.06.2025.

Dok obični izračun kreditne sposobnosti promatra redovna osobna primanja, kombinirani dohodak omogućuje uključivanje prihoda vaše tvrtke

Ako ne ide kod velikih, pitajte manje banke za podizanje kredita

03.06.2025.

Piše poduzetnik, direktor obiteljske tvrtke, kako su banke konzervativne kad odlučuju hoće li kreditirati neki poduzetnički projekt i navodi primjer iz svog iskustva. Iako je dosad sve kreditne obaveze rješavao na vrijeme, neke čak i ranije, prije dvije g

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke