Od danas je teže dobiti kredit, ovo su nova pravila

DANAS na snagu stupaju makrobonitetne mjere kojima HNB ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.

Što donose nova pravila?
Hrvatska narodna banka (HNB) je u ožujku donijela odluku o ograničenju kriterija kreditiranja potrošača prema kojoj omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (DSTI) ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, a omjer iznosa kredita potrošaču i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV) ne smije biti veći od 90 posto.

Ograničenja kreditiranja prema HNB-u
Kategorija kredita Maksimalni DSTI Maksimalni LTV Maksimalna ročnost
Stambeni 45% 90% 30 godina
Nestambeni (osigurani nekretninom) 40% 90% 30 godina
Ostali nestambeni 40% N/A 10 godina
Osim toga, ročnost stambenih i nestambenih kredita potrošačima koji su osigurani nekretninom ograničuje se na trideset, a ostalih nestambenih kredita na deset godina.

Postoje iznimke
Mjerama su obuhvaćene i dopuštene iznimke, pa će banke i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih ograničenja, kao i 20 posto kredita potrošačima mimo LTV ograničenja.

Dopuštene iznimke prema HNB mjerama
Vrsta iznimke Dopušteni udio kredita
Stambeni krediti mimo DSTI/LTV Do 20% ukupnog iznosa stambenih kredita
Ostali krediti mimo DSTI Do 10% ukupnog iznosa ostalih kredita
Krediti mimo LTV Do 20% kredita mimo LTV
Pri odobravanju stambenih kredita iznimke se u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe, s ciljem ublažavanja mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama.

Iz HNB-a napominju da je ukupan dug potrošača banci ključan za izračun omjera DSTI, koji pokazuje koliki dio mjesečnog dohotka potrošač izdvaja za otplatu duga.

Što se sve računa kao ukupan dug?
U ukupan dug uključuju se sve nepodmirene obveze potrošača prema bankama iz ranije ugovorenih kredita, uključujući novi kredit koji namjerava podići, kao i sve ostale nepodmirene obveze prema drugim vjerovnicima koje su banci poznate.

Dug obuhvaća i korištenje prekoračenja po tekućem računu te kredite po kreditnim karticama, no ne uključuje mjesečnu potrošnju putem kartica s odgodom plaćanja (tzv. charge kartice) osim obročne otplate. Ako se novim kreditom zatvara postojeći kredit ili druga obveza, obveze koje se podmiruju tim kreditom ne ulaze u izračun ukupnog duga, kažu iz HNB-a.

Zašto se uvode mjere?
Pooštravanje uvjeta kreditiranja najavljeno je u siječnju, prvotno je bilo najavljeno da će na snagu stupiti od 1. travnja ove godine, no naposljetku su omogućena dodatna tri mjeseca prilagodbe na nove kriterije kreditiranja.

Iz HNB-a su istaknuli da se mjere uvode preventivno, kako bi ublažile nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava i ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Očekuje se da će mjere blago usporiti zaduživanje kućanstava i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, umanjujući time ujedno rizike za potrošače i financijsku stabilnost povezane sa snažnom kreditnom aktivnošću.

S druge strane, u HNB-u smatraju da se mjere trenutačno ne bi trebale znatnije odraziti na stambeno kreditiranje. Između ostalog, napominju i da uvođenje mjera istodobno pomaže pri ostvarivanju cilja stabilnosti cijena, jer ograničavanje kriterija kreditiranja smanjuje kreditno financiranu potrošnju i posredno utječe na usporavanje rasta cijena.

Brzi rast kredita ionako ubrzao
Iz središnje banke su ranije upozorili na vrlo brzi rast prvenstveno gotovinskih kredita, a koji se u zadnje vrijeme dodatno ubrzao. Tako, godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzala je s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024. Pritom, istaknuli su svojevremeno iz središnje banke, naplativost tih kredita se relativno brzo pogoršava.

Također, i u segmentu stambenih kredita, koji u zadnje četiri godine rastu po povišenim stopama, prosječno oko 10 posto godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita. Tako se prosječni teret otplate duga povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produljila se s 22 na 24 godine, naveli su ranije iz HNB-a.