Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Ruj 2025

Cijene svježe hrane rasle su u čitavoj eurozoni, kod nas inflatorno kolo i dalje vode cijene usluga

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dražen Katalinić  

Cijene svježe hrane rasle su u čitavoj eurozoni, kod nas inflatorno kolo i dalje vode cijene usluga

Potrošačke cijene dobara i usluga u kolovozu su u odnosu na isti mjesec prošle godine veće za 4,1 posto, isto kao i u srpnju, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku, što znači da inflacija stagnira jer je zadnja tri mjeseca ubrzavala na godišnjoj razini.

Podsjetimo, inflacija je počela ubrzavati u svibnju, nakon što je ožujku i travnju također stagnirala na razini od 3,2 posto, da bi u petom ovogodišnjem mjesecu skočila na 3,5 posto, u lipnju na 3,7 posto, a u srpnju na 4,1 posto. Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na srpanj, cijene su u prosjeku neznatno veće za 0,1 posto.

Iznevjerena očekivanja
Iako je u srpnju zabilježen brži rast cijena hrane nego usluga, koje najviše doprinose ukupnoj inflaciji u Hrvatskoj, u kolovozu se trend vratio "na staro" te su cijene usluga ponovo počele rasti brže od cijena hrane. Prema podacima DZS-a, cijene usluga u prošlom su mjesecu u odnosu na lanjski kolovoz veće za 6,4 posto, dok su su cijene hrane, pića i duhana veće za 6,2 posto, Treba napomenuti i da su cijene energije veće za 2,5 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na srpanj 2025., cijene usluga prosječno su porasle za 1,4 posto, hrane, pića i duhana za 0,2 posto, dok su cijene energije u prosjeku pale za jedan posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 0,7 posto.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, metodi koju koristi Eurostat jer omogućuje usporedbu inflacije među zemljama EU-a, stopa inflacije u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,6 posto, čime je Hrvatska već osmi mjesec zaredom među državama s najvišom inflacijom u EU-u. Višu stopu inflacije od Hrvatske zabilježila je jedino Estonija, 6,2 posto.

Za razliku od Hrvatske u kojoj inflacija stagnira, u eurozoni je u kolovozu ubrzala na godišnjoj razini, uz najsnažnije poskupljenje svježe hrane od početka prošle godine. Prema podacima Eurostata, inflacija na razini europodručja u kolovozu je ubrzala sa srpanjskih 2 posto na 2,1 posto, iako su ekonomisti koje je anketirao Reuters očekivali stopu inflacije kao i u srpnju. Pri tom je najviše poskupjela svježa hrana, za 5,5 posto, najsnažnije od siječnja 2024. godine, dok su joj u srpnju cijene bile više za 5,4 posto. Usluge su poskupjele za 3,1 posto, najblaže u gotovo tri i pol godine. Ubrzavanje inflacije na razini područja primjene zajedničke europske valute nakon ljetne stagnacije tijekom lipnja i srpnja, signalizira otklon od "stabilnog rasta cijena" koji Eurospka središnja banka cilja na dva posto.

Hrvatska je i u europodručju rekorder po stopi rasta cijena od 4,6 posto zajedno s Estonijom, a slijedi nas Slovačka s inflacijom od 4,4 posto te Austrija i Litva u kojima su cijene više za 4,1 posto u odnosu na lanjski kolovoz.

Blago ubrzanje
U komentaru inflacije za kolovoz, Hrvatska narodna banka navodi da je prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena inflacija u Hrvatskoj blago ubrzala sa srpanjskih 4,5 na 4,6 posto. To je zbog toga što nacionalni indeks porošačkih cijena, koji koristi Državni zavod za statistiku, ne uključuje potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.), pojašnjavaju u HNB-u. Zbog toga je i tzv. temeljna inflacija, koja ne obuhvaća cijene energije i hrane, u kolovozu ubrzala, napominju u HNB-u, sa srpanjskih 3,8 posto na na 4,1 posto.

U središnjoj banci konačno pojašnjavaju da je stagnacija inflacije prema podacima DZS-a rezultat toga što je ubrzavanje rasta cijena usluga, a u maloj mjeri i cijena energije te cijena industrijskih proizvoda "u potpunosti nadomjestilo usporavanje rasta cijena hrane" (na 6,2 posto sa 6,6 posto u srpnju).

U HNB-u također napominju da je inflacija, prema europskom indeksu, u kolovozu blago ubrzala uglavnom kao rezultat ubrzavanja rasta cijena usluga jer je inflacija cijena usluga ubrzala na 7,1 posto sa 6,6 posto u srpnju.

- S druge strane, inflacija cijena hrane se, nakon izraženog ubrzavanja u prethodna tri mjeseca, u kolovozu usporila na 6,6 posto sa 7,0 posto u srpnju. Uslijed usporavanja rasta cijena hrane njihov se doprinos ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena u kolovozu smanjio na 1,9 postotnih bodova, dok se doprinos cijena usluga povećao na 2,3 postotna boda, pojašnjavaju u HNB-u.

Unatoč usporavanju rasta cijena hrane u kolovozu, cijene hrane najviše pridonose ukupnoj inflaciji mjerenoj nacionalnim pokazateljem, zaključuju u HNB-u i dodaju da u ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,1 posto hrana pridonosi s 2,0 postotna boda, a usluge s 1,7 postotnih bodova.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Bavarci preplavili Istru - na poluotoku ih se odmara 90 tisuća

01.06.2026.

U dijelu njemačkih pokrajina traju dvotjedni školski praznici pa su Nijemci, osobito Bavarci, preplavili Istru. Od oko 130 tisuća turista, na poluotoku ih je gotovo 90 tisuća. Napunili su hotele, dio privatnog smještaja i kampove

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Hrvatska lani uvezla hrane za gotovo 7 milijardi eura: Deficit dosegnuo 2,85 mlrd. €

14.05.2026.

Hrvatska je prošle godine uvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti gotovo sedam milijardi eura te ostvarila deficit od 2,85 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 74 posto u 2020. na 59 posto prošle godine, a zbog niske sa

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk