Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Sij 2016

Ovi ekonomski i pravni stručnjaci su protiv zamrzavanja uplata u drugi mirovinski stup

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider  

Ovi ekonomski i pravni stručnjaci su protiv zamrzavanja uplata u drugi mirovinski stup

Dvanaest uglednih ekonomskih i pravnih stručnjaka usprotivilo se ideji zamrzavanja uplata u drugi mirovinski stup i njihovo preusmjeravanje u državni proračun, koju je u intervjuu za Jutarnji list prije dva dana iznio član Mosta Ivan Lovrinović

Ocjenjuju da bi to bila kratkoročna mjera koja bi samo prividno stabilizirala državni proračun ali ne bi dovela do stvarno i trajnog snižavanja deficita.

Pismo su potpisali Martina Dalić, Sandra Švaljek, Maja Vehovec, Željko Potočnjak, Vuk Vuković, Predrag Bejaković, Andrea Mervar, Nevenka Čučković, Maruška Vizek, Marina Kesner Škreb, Velimir Šonje i Ivana Vukorepa.

- Zaustavljanje uplata u drugi stup i usmjeravanje toga novca u proračun je kratkoročna knjigovodstvena operacija koja bi samo prividno stabilizirala proračun. Takva bi operacija, međutim, stvorila nove obveze za proračun u budućnosti - obveze koje se odnose na isplatu većih mirovina iz državnog proračuna svim budućim umirovljenicima. Ovakav rezultat je upravo suprotan onome što je potrebno za trajno stabiliziranje proračuna i snižavanje javnog duga, a to je trajno smanjivanje rashodnih pritisaka na proračun, navode potpisnici otvorenog pisma, javljaju mediji.

- "Rješenje" koje trenutačno snižavanje deficita vidi kroz zamrzavanje uplata u drugi stup je samo privid zato jer ukupni deficit proračuna ostaje nepromijenjen. Ukupni deficit ostaje nepromijenjen zato jer bi proračun stekao nove prihode (oduzimanjem 5 posto bruto plaća koje danas čine štednju i vlasništvo svih sadašnjih radnika mlađih od 52 godine), ali bi također stekao i nove obveze tj. obveze isplate većih iznosa budućih mirovina iz proračuna. Stvarnog i trajnog snižavanja deficita kroz ovaj prijedlog nema".

Potpisnici pisma ocjenjuju kako se na taj način ne može osigurati ni trajno snižavanje potrebe za zaduživanjem države te da ta mjera vodi tek u drugačiju raspodjelu zaduženja u vremenu.

- U kratkom roku, koji se eventualno može izjednačiti s mandatom Vlade koja se upravo pokušava formirati, potrebe za zaduživanjem bi se mogle prividno smanjiti. Ali već nakon toga bi potrebe za zaduživanjem i/ili povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje ponovo počele rasti jer bi proračunu na ‘naplatu’ počele stizati novo preuzete obveze o isplati mirovina iz državnog proračuna.

- Predlaganje ovakvih ideja je istovremeno i stvaranje privida da potreba za reformama javnog sektora baš i nije tako urgentna jer postoji rješenje koje će bezbolno i bez velikih napora ukloniti deficit i dug s dnevnog reda. Rješenje kojeg se začudo do sada nitko nije sjetio! Međutim, takovo ‘čarobno’ rješenje ne postoji, već se ovdje samo radi o prebacivanju problema u ne tako daleku budućnost, a koji će tada zbog nepovoljne demagrafske slike biti još teži i još veći. Hrvatskoj trebaju iskrene reforme, a ne zamagljivanje stvarnosti knjigovodstvenim operacijama.

Ugledni ekonomisti i pravnici napominju kako zamrzavanje uplata u drugi stup može voditi daljnjem poskupljenju cijene rada jer će nužno dovesti do potrebe za povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje, što će značiti povećanje poreznog pritiska na mlade generacije koje zbog toga ne mogu ostvariti pravo na rad i roditeljstvo te su u krajnjem slučaju prisiljene na iseljenje. Potpisnici pisma drže da se drugi mirovinski stup može unaprijediti u pogledu smanjenja njegovih troškova i poboljšanja odnosa strukture ulaganja i rizika ali takva se unapređenja moraju postići bez narušavanja temeljne koncepcije mirovinske reforme, jedne od rijetkih velikih reformi koje je Hrvatska uspjela provesti u posljednjih 15 godina.

- Je li napuštanje i onih rijetkih reformi koje su u kakvom takvom obliku uspjele preživjeti do danas u stvari taj ‘reformski’ put za bogatiju i uspješniju Hrvatsku o kojem se na političko - retoričkoj razini tako često i rado govori? Odgovor na ovo pitanje moraju napokon jasno i nedvosmisleno dati politički prvaci Mosta i HDZ-a, gospodin Petrov i gospodin Karamarko. Ali, isto tako odgovor mora dati i gospodin Orešković, čijoj se Vladi ovakvi prijedlozi stavljaju u zadatak, navodi se u pismu.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk