Ove će godine na tržištu biti oko 500 tona Ličkog krumpira, hrvatskog proizvoda s europskom zaštitom

Lički je krumpir tri godine pod europskom zaštitom, a kako nam kaže Nikola Vidaković, možda i je subjektivno, ali misli da je upravo Lički krumpir najbolji u Hrvatskoj.

Lički krumpir jedan je od hrvatskih proizvoda s europskom zaštitom. On takvu zaštitu ima tri godine. Glavni "krivac“ za to je Nikola Vidaković koji je nekada bio direktor Poljoprivredne zadruge u Lovincu, a sada je direktor tvrtke AgroVelebit. Godinama se borio i uporno radio kako bi izborio najprije nacionalnu, a onda i europsku zaštitu koja ovaj proizvod čini prepoznatljivim i na velikom i bogatom europskom tržištu. Ove godine na površinama tvrtke ubrat će se oko 500 tona konzumnog i još oko 200 tona sjemenskog krumpira.

"Možda subjektivno, no mislim da je naš krumpir najbolji u Hrvatskoj. A to mi potvrđuju potrošači koji su spremni platiti i do 50% više za naš nego neki drugi krumpir“, govori nam Nikola Vidaković, direktor tvrtke AgroVelebit iz Lovinca.

Tri godine pod europskom zaštitom

Smatra da je Lički krumpir prepoznat, no još uvijek se nije uspjelo doći do velikog broja kupaca zainteresiranog za krumpir koji je spreman i platiti tu robu. Iako je već tri godine Lički krumpir i pod europskom zaštitom, ne razmišlja se previše o proboju na europsko tržište, puno više pažnje usmjerava se na hrvatsko tržište. “Europska zaštita nam je donijela dosta dobrih stvari. Prije svega tu mislim na činjenicu da se smanjio broj onih koji prodaju lički krumpir koji to nije. U budućnosti će to biti još bolje. U europskoj zaštiti je veliki potencijal koji i mi sadašnji, ali i budući proizvođači moramo iskoristiti jer to je ekskluzivni razred proizvoda koji će sve više biti i promovirani i dobivati na važnosti“, kaže Vidaković koji smatra da bi svaki ugostitelj u Lici trebao prodavati baš Lički krumpir.

Europska zaštita donijela je, prije svega, smanjenje broja onih koji su prodavali lički krumpir koji to nije

Inače, AgroVelebit je orijentiran na prodaju krumpira kroz trgovačke lance, čime razvijaju i direktnu prodaju. Prošle godine na zagrebačkom području pokrenuli su projekt direktne prodaje jer to omogućava i direktnu komunikaciju s potrošačima od kojih onda dobiju i povratnu informaciju, odnosno iz prve ruke doznaju što valja, a što ne i što treba popraviti. Lički krumpir iz Agro Velebita prisutan je i u ugostiteljskim objektima u kojima se proda oko 20% proizvodnje. Radi se o ugostiteljskim objektima kojima je kvaliteta krumpira jako važna. “S prodajom nemamo problema. Sve količine relativno lako plasiramo“, kaže Vidaković.

Tvrtka AgroVelebit iz Lovinca okuplja proizvođače krumpira s osnovnom idejom revitalizacije ličkog krumpira. AgroVelebit je u zadnjih 3 godine investirao oko milijun eura. Oko 5 milijuna kuna uloženo je samo u traktore, kombajne i navodnjavanje, kupljeno je i skladište u Gospiću. “Kada bi našu tehničku opremljenost uspoređivali s drugima i stavili je na neku ljestvicu od 1 do 10 mi smo otprilike na 6,7“, kaže nam Vidaković.

Bitna stvar u poljoprivrednoj proizvodnji je i navodnjavanje. Prošle godine radili su svojevrsno pokusno navodnjavanje na nekoliko hektara površine i zbog ekstremne suše to im je spasilo sezonu. Ove godine navodnjavaju dvadesetak hektara.

Lički krumpir je spoj tradicije i podneblja

"Mislim da u budućnosti nema ozbiljnog bavljenja proizvodnjom bez navodnjavanja. Sve je više ekstremnih vrućina i to se može rješavati jedino kroz navodnjavanje“, kaže Vidaković i ističe da ove godine pod krumpirom imaju oko 35 hektara površine, 23 hektara je Lički krumpir, ovo ostalo je sjemenska proizvodnja. Očekuje se oko 700 tona tržne robe, odnosno oko 500 tona Ličkog krumpira i oko 200 tona sjemenskog. Radi se o povećanju u odnosu na lani za čak 50%.

“Nama je cilj u sljedećih dvije do tri godine podići proizvodnju na 1.500 do 2.000 tona što bi nam bio optimum na postojeće skladišne kapacitete i opremu. Cilj nam je primarno podizati prinose po hektaru, a manje površine. Površine smo digli za oko 15%,a proizvodnju za čak 50%. Imamo tu dosta rezervi“, ističe Vidaković. Trenutni prinos je oko 20 tona, cilj im je oko 30 tona, što Vidaković smatra realnim uz navodnjavanje i dobru opremu.

Cilj AgroVelebita je podići proizvodnju na 1.500 do 2.000 tona

Vidakovića za kraj pitamo što je za njega lički krumpir. On odgovara: ”to je kvalitetna sorta krumpira uzgojena u Lici” i pojašnjava da se za svaki krumpir uzgojen u Lici može reći da je lički ipak postoje neki kriteriji u odabiru sortimenta jer tržište je preplavljeno raznim sortama. Primjerice, mora se zadovoljiti postotak suhe tvari jer lički je krumpir spoj tradicije i podneblja. Ljudi su uvijek birali sorte koje imaju više suhe tvari jer je to važno bilo zato što je krumpir uvijek mijenjao kruh.

Osim toga podneblje, odnosno hladne noći i manje ekstremnih vrućina kroz povijest je u Lici davalo veću suhu tvar nego negdje drugdje. Slavlje ličkog krumpira, i onog iz sustava AgroVelebita, ali i krumpira koji u Lici proizvode manji proizvođači, u Lovincu će biti 29. rujna na Danu Ličkog krumpira.