Otvoreni Dani hrvatskog pršuta u Splitu

Dani hrvatskog pršuta, osmi po redu, otvoreni su u petak u Splitu, a svečanosti je prisustovala i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je istaknula da je bilanca pokrivenosti uvoza šunki izvozom vrlo negativna te da je nužno povećati količnsku proizvodnju pršuta.

- Što se tiče uvoza i izvoza šunki, bilo sušenih bilo sirovih, bilanca je izrazito negativna, istaknula je Vučković. Ipak, dodala je, u 2021. je ostvarena nešto brža stopa rasta izvoza nego uvoza takvih proizvoda.

U prošloj je godini u sklopu Programa ruralnog razvoja koji se odnosi na preradu mesa, u što je uključena i proizvodnja pršuta, investirano više od 460 milijuna kuna. Vučković je najavila da će se nastaviti pomaganje te proizvodnje u ruralnim područjima. Ministrica je također rekla kako je pokrivenost vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za prošlu godinu, prema privremenim podacima, na razini 73 ili 74 posto.

Na upit koji bi to bio optimalan postotak pokrivenosti uvoza izvozom za te proizvode, ministrica je kazala kako je vrlo teško predvidjeti i "ciljati" određeni postotak.

- Nije moguće govoriti o supstituciji uvoza, uvijek je bolja politika promocija izvoza, navela je ministrica.

Direktor Klastera hrvatskih pršuta Darko Markotić istaknuo je da se godišnje u Hrvatskoj proizvede oko pola milijuna komada pršuta, a potrošnja je oko milijun komada, što znači da je pola milijuna komad pršuta uvezeno. Također je upozorio da će zbog rasta cijena sirovina, odnosno svinjskog mesa, kao i energenata, rasti i cijena pršuta, što će uzrokovati manju potražnju pršuta.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević kazao je da je u Hrvatskoj prošle godine pala proizvodnja svinjskog mesa za oko deset posto.

- Izloženost Europske unije uvozu iz Rusije i Ukrajine mogla bi dodatno povećati pritisak na povećanje cijene stočne hrane, čiji smo mi veliki uvoznik, što bi mogao biti dodatni udar i na našu stočarsku proizvodnju, napomenuo je Kovačević.

Po njegovom mišljenju, pandemijska i ukrajinska kriza su šansa da Hrvatska "povećan fizički obujam proizvodnje, posebice u segmentu hrane i energenata".

- To bi bio doprinos amortiziranju cjenovnih udara kojih će ubuduće biti sve više zbog cijene energenata te klimatskih promjena, ali i zbog geostrateških preslagivanja najvećih gospodarskih sila, naveo je Kovačević.

Župan Splitsko-dalmatinski Blaženko Boban istaknuo je da se u toj županiji proizvodi 60 ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj.

Tijekom dvodnevnog trajanja 8. Dana hrvatskog pršuta organizirat će se više stručnih radionica te okrugli stol na temu plasmana i promocije zaštićenih pršuta u turističkoj i ugostiteljskoj ponudi.