Otkrivena tajna hrenovki

Znamo li što jedemo? Razvoj tehnologije omogućio je proizvodnju hrane željenog izgleda i okusa, ali i krivotvorenje njene kvalitete. Kolika su odstupanja u stvarnoj kvaliteti u odnosu na ono što piše u tablici nutritivnih vrijednosti na ambalaži pokazuje primjer hrenovki od pilećeg i purećeg mesa koje smo slučajno odabrali. Proizvedene su u inozemstvu i na policama su mnogih hrvatskih prodavaonica, a laboratorijska analiza pokazala je da sadrže nešto više kalorija, bjelančevina, ugljikohidrata, masti i vode nego što je naznačeno na tablici nutritivnih vrijednosti. Zdravstveno su ispravne i njihov sastav ne odstupa bitno od deklariranog. Stručnjaci predviđaju da će u budućnosti biti sve više krivotvorenja sastava, a time i kvalitete hrane zbog najavljenog povećanja cijene.

Ispravnost i kvaliteta
Mr. sc. Marijan Katalenić, dipl. ing. biotehnologije, voditelj Odsjeka za kvalitetu namirnica Službe za zdravstvenu ekologiju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u čijem su laboratoriju analizirane hrenovke, pojasnio je što dovodi do razlika u kvaliteti hrane i na koji način je proizvođači krivotvore.
- Ista kategorija hrane na policama prodavaonica mora biti zdravstveno ispravna, ali ovisno o proizvođaču i zemlji podrijetla, ne mora biti iste kvalitete. Zdravstvena ispravnost hrane znači da je sigurna za konzumaciju i ne smije imati više od dopuštene količine štetnih sastojaka koji akutno ili kronično djeluju na zdravlje ljudi. Na svjetskom tržištu više od 90 posto hrane odgovara zahtjevima zdravstvene ispravnosti što znači da je u najvećoj mjeri sigurna za zdravlje potrošača. To je podržano propisima koji su isti u svim zemljama EU i za koje postoji dogovor o provođenju. No kad je riječ o kvaliteti, samo su neki propisi EU usklađeni u tom smislu pa se kvaliteta uređuje na nacionalnoj razini i postoje razlike od države do države – kaže Katalenić.

Nije smeće nego…
Često se čuje da je hrana koju Hrvatska uvozi ‘smeće’, no riječ je samo o nižoj kvaliteti postavljenoj po nacionalnim propisima pojedine zemlje proizvođača.
- Hrvatski nacionalni propisi za meso i mesne proizvode ili neku drugu vrstu hrane ne moraju se poklapati s propisima drugih zemalja EU pa hrana, iako je niže kvalitete, može ući u Hrvatsku. U EU pa i kod nas ujednačeni su samo neki propisi za kvalitetu (voćni sok, nektar, džem), ali je neusklađena kvaliteta za cijele grupacije hrane, na primjer, za pekarske proizvode, začine, mesne proizvode, mliječne proizvode, kekse i druge vrste proizvoda koji su temelj prehrane – pojašnjava Katalenić upozorivši da je kvaliteta hrane, s obzirom na zdravlje ljudi, čak važnija od njene zdravstvene ispravnosti.

Surogati protiv cijena
Katalenić predviđa da će se zbog poskupljenja osnovnih sirovina, prehrambeno kvalitetni sastojci sve više zamjenjivati manje vrijednim surogatima.
Tehnologija proizvodnje omogućuje dobro oblikovanje, usklađivanje boje i mirisa proizvoda tako da prosječni potrošač neće uočiti zamjenu. Budući da je ljestvica kvalitete hrane nisko postavljena, krivotvorenje još više snizuje prehrambenu vrijednost proizvoda što uz loše prehrambene navike i nekretanje postaje osnova za bolesti vezane uz pretilost.