Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Kol 2024

Otežat će se najam stanova turistima. "To je ekstremna mjera"

Izvor: www.index.hr · Autor: Vedran Salvia  

Otežat će se najam stanova turistima. "To je ekstremna mjera"

DRŽAVA namjerava ograničiti iznajmljivanje stanova u zgradama. Radi se o turističkom najmu, odnosno najmu stanova radnicima.

Vlada u novom prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada napominje kako se otvaranjem apartmana za smještaj turista ili smještaj velikog broja stranih radnika urušava kvaliteta života ostalih stanara.

Da bi se stan iznajmio turistima ili stranim radnicima, ako zakon prođe, morat će se prikupiti suglasnost 80% suvlasnika, koji će se tako moći izjasniti o tome da im kroz zajednička stubišta i hodnike prolazi velik broj različitih osoba. Oni koji bez suglasnosti većine odluče iznajmljivati stan, čeka ih kazna od 2000 do 10.000 eura.

Potpisuju se i peticije
Tema je to koja itekako polarizira javnost. Oni koji pozdravljaju ovu odluku uglavnom navode kako zgrade ne služe svakodnevnoj promenadi turista, što podrazumijeva i viku te općenito narušavanje kućnog reda, koje se mora dogoditi uz toliku fluktuaciju gostiju.

Dio građana u Hrvatskoj, podsjetimo, već duže vremena traži da se višestambene zgrade u Hrvatskoj deapartmaniziraju jer su namijenjene stanovanju, a ne turizmu. Građanska inicijativa Stanari zajedno je pokrenula online peticiju te navode da "razulareni turisti nagrđuju našu povijest i kulturu".

Kako ovo mijenja turizam
Argument onih koji su za zakon je taj da zgrada nije turistički objekt te se pozivaju na brojne slučajeve u Europi gdje je rentanje stanova koji se nalaze u zgradama strogo regulirano ili zabranjeno.

S druge strane, otvara se pitanje što je s onima koji u stanovima otvaraju urede, primjerice one odvjetničke ili javnobilježničke? Ipak, osnovno pitanje je kakve su reperkusije ovog poteza na tržište, tj. na cijeli hrvatski turizam? Pogotovo zato što se država baš i nije pokazala kao ona koja razmišlja strateški pa shodno tome ne donosi odluke koje u obzir uzimaju sve posljedice takvih odluka.

Mikulić: Ovo pogađa vlasnike stanova u urbanim središtima
Prof. dr. sc. Josip Mikulić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam, govori nam kako je mjera ekstremna.

"Međutim, svesrdno ju podržavam! Već dugi niz godina imamo zbilja nekontrolirano bujanje stanova za kratkoročni najam, u situaciji sve manje priuštivosti stanovanja koja najviše pogađa mlade", govori i dodaje da je u Hrvatskoj privatni smještaj u zadnjih 7 godina rastao preko 60 posto.

Ističe da je izvjestan značajan udar za one koji svoje stanove kratkoročno iznajmljuju turistima, ali i da će restrikcije manje pogoditi klasični obiteljski smještaj i apartmanske zgrade u kojima ionako nitko nije trajno naseljen i gdje će se suvlasnici i susjedi lako dogovoriti oko potpisa.

"A takvih zgrada imamo mnogo u primorju. Više će to pogoditi vlasnike stanova u urbanim središtima, npr. u Splitu, Zadru, Dubrovniku, čije su gradske jezgre gentrificirane, gdje stanova za 'život' naprosto nema, a ako ih i ima, nitko tko bi tamo i htio živjeti ili ostati u svome mjestu ne može si ih priuštiti", govori Mikulić.

Pinezić: Postoje pitanja na koja su odgovori nejasni
Nedo Pinezić, vlasnik tvrtke za konzalting u turizmu Quanarius, govori nam kako mu se tu nameće više pitanja, ali i na prvom mjestu ističe kako suglasnost neće morati tražiti oni u zgradama s manje od tri stana što, ističe on, dovodi do nejednakosti.

"Druga stvar, tu imamo presumpciju da su turisti potencijalni remetitelji kućnog reda i to za razliku od svih drugih poput vlasnika, podstanara, članova obitelji ili stranih radnika u dugoročnom najmu", dodaje on.

Kaže i da je pitanje zašto se smatra da će se ovako povećati stambeni fond namijenjen priuštivom stanovanju, ako znamo da već sad imamo 600 tisuća praznih stanova, što daleko nadmašuje broj stambenih jedinica koje imaju turističku namjenu.

"Turisti se neće brojati, ali..."
Što se tiče posljedica ove odluke, kaže da ovakve mjere i neće utjecati na volumen prometa u turističkim mjestima.

"Turisti se neće brojati, ali fizički ćemo primijetiti isti ili veći broj ljudi u tim mjesecima kad se dogodi seoba naroda prema jugu na more. Ali bit će razlike u smislu turista koji su statistički zavedeni", govori.

Što se tiče ostalih posljedica, istaknuo je da bi se jednom kad se smanji broj legalnih stanova za najam, u prostornim planovima mogli pojaviti zahtjevi za otvaranje novih turističkih zona gdje bi se gradile apartmanske zgrade sa stanovima za prodaju.

"Te stanove bi mogli kupiti stranci i preko agencija ih nuditi tržištu i opet se vraćamo na početne pozicije", rekao je.

"Vidim negativnim po domicilno stanovništvo što je u podređenom položaju po pitanju kupovne moći te, ako će im biti onemogućeno iznajmljivanje, bit će prisiljeno stanove prodavati", rekao je još Pinezić.

Mikulić: Oni koji se turizmom stvarno bave bi mogli profitirati.
Mikulić govori da smo ove godine mogli čitati kako nisu svi bili zadovoljni sezonom, a da je ona prema dolascima i noćenjima na razini lanjske. Dodaje da se zapravo dogodilo zaoštravanje konkurencije među turističkim iznajmljivačima uz povećanje broja smještajnih jedinica.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk