Hrvatska živi nautički boom, ali brojke otkrivaju problem koji se ne vidi iz marina

Tvrtke registrirane za iznajmljivanje i leasing plovila u Hrvatskoj u 2025. ostvarile su 520,9 milijuna eura ukupnih prihoda, ali su godinu zajedno završile s 39,9 milijuna eura gubitka. Tri godine ranije ista je djelatnost, na 115 milijuna eura manjem prihodu, ostvarivala više od 18 milijuna eura dobiti.

Upravo je ta razlika najvažniji nalaz analize podataka CompanyWalla za djelatnost iznajmljivanja i davanja u zakup plovnih prijevoznih sredstava.

Prihodi su nakon pandemije snažno narasli, povećavao se broj tvrtki, rasla je zaposlenost, a kapital se nastavio ulagati u flote i kapacitete. Ono što taj rast više ne prati jest zarada.

Od 2022., prve godine koju se može promatrati kao relativno normalnu nakon pandemijskog poremećaja, do 2025. prihod djelatnosti povećan je 28,5 posto, broj društava gotovo 39 posto, a broj zaposlenih 24,7 posto.

Istodobno se financijski rezultat pogoršao za gotovo 58 milijuna eura, od 18,1 milijun eura dobiti do 39,9 milijuna eura gubitka.

Prema podacima CompanyWalla analizirali smo ukupne prihode društava klasificiranih u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup plovnih prijevoznih sredstava. Pojedine kompanije uz najam plovila ostvaruju prihode od prodaje plovila, charter managementa, servisa, marina i drugih poslova.

Podaci zato najbolje pokazuju financijsko stanje skupine poduzeća registriranih u toj djelatnosti, a ne veličinu prihoda ostvarenog isključivo od chartera.

Pritom postoji još jedna važna posebnost ovog tržišta. Iznajmljivanje broda ne znači nužno da charter kompanija zajedno s njim osigurava i profesionalnog skipera. Velik dio hrvatskog chartera čini najam bez posade, što izravno utječe na način na koji su kompanije organizirane i na strukturu njihovih troškova.

Gotovo polovica hrvatskog chartera može funkcionirati bez profesionalnog skipera
Hrvatski propisi dopuštaju charter plovila s posadom i bez posade. Kada se plovilo iznajmljuje bez profesionalnog skipera, osoba koja njime upravlja mora imati odgovarajuću priznatu ispravu, a charter kompanija prije predaje plovila mora provjeriti ispunjava li najmoprimac potrebne uvjete.

Takav bareboat model nije sporedan dio hrvatskog tržišta.

Prema istraživanju TOMAS Nautika 2022., 42,7 posto plovila u hrvatskom charteru bilo je iznajmljeno bez skipera. Još 3,1 posto gostiju plovilo je uzelo kao bareboat, a skipera angažiralo zasebno.

Charter sa skiperom ili posadom činio je 53,6 posto tržišta, dok se ostatak odnosio na flotila charter.

Pritom se struktura mijenja. Ministarstvo turizma i sporta u rezultatima istraživanja naglašava da je u odnosu na ranija razdoblja povećano korištenje unajmljenog skipera.

To je važna razlika. Kod bareboat chartera kompanija prije svega monetizira plovilo, bazu, rezervacijski sustav, servis i upravljanje flotom, dok profesionalni skiper nije nužno dio njezina troška rada.

Kod chartera sa skiperom ili punom posadom prihod po rezervaciji može biti veći, ali raste i broj ljudi potreban za pružanje usluge te organizacijska složenost poslovanja.

Bareboat pritom nije hrvatska posebnost. Dostupan je i na drugim velikim mediteranskim charter tržištima.

Tako da tvrtka može imati značajnu vrijednost plovila i visoke prihode, a relativno malen broj vlastitih zaposlenih jer se skiperi, čišćenje, održavanje, prodaja i dio drugih operativnih poslova mogu ugovarati s vanjskim suradnicima.