OPG Škorvaga u plastenicima koristi vlastite bumbare: Bježe, ali znaju se vratiti

Denis Škorvaga iz Punitovaca uzgajivač je jagoda, povrća i cvijeća. Kako se nose s ovom raznolikom proizvodnjom i s kojim se izazovima susreću, ispričao je za Osječku televiziju

Jagode su se ove godine u istočnoj Hrvatskoj brale već sredinom travnja, dva tjedna ranije nego inače. Zadovoljni ovogodišnjim urodom te cijenom su i u OPG-u Škorvaga u Punitovcima koji ih uzgajaju na zemljištu veličine jednog jutra. Osim jagoda, ova vrijedna obitelj bavi se i uzgojom povrća te cvijeća.

"Tražili smo neku međudjelatnost jer smo imali prostora od travnja do lipnja, imao sam kapitala i odlučio posaditi ih prije nekih 13 godina", rekao je Denis Škorvaga, kao i to da trenutno imaju preko 10 tisuća sadnica, a krenuli su s tri tisuće.

Dodaje kako je uzgoj ove kulture isplativ, ako nije kišna godina. Problem pronalazi u tržištu, ali kaže kako se snalaze te da imaju stalne kupce koji se iznova vraćaju. "Ove godine su došle ranije, oko 20. travnja, postigli smo tada dobru cijenu i zadovoljni smo."

Do sada su nabrali oko tri tisuće kilograma, a očekuje da će se nabrati još sigurno dvije tisuće.

Kako razlikovati uvoznu od domaće jagode?
Ovaj poljoprivrednik pojasnio je kako kupci mogu razlikovati domaću od uvozne: "Po dužini držanja, uvozne mogu stajati i pet dana, a na mojima se već ni nakon dva dana vide flekice", pojašnjava te dodaje da je presudna i boja, oblik ploda te veličina, domaće su različitih oblika i veličina, dok su uvozne sve jednake, kaže. Osim toga, ističe kako su zdrave jer nisu ničim tretirane.

Osim što u radu sudjeluje cijela obitelj, svake godine zaposle jednog radnika više, budući da oko jagoda ima posla povremeno kroz godinu. Osim berbe, potrebno je otkidati list, zaperke, kositi između redova, a nakon berbe kosi se i nasad.

Ako ih ostane, prodaju ih po nižoj cijeni za pravljenje džema.

Bumbari u plastenicima s rajčicama i paprikom
Osim toga, bave se uzgojem paprike, rajčice, cvijeća i začinske paprike te kupusnjača svih vrsta, i na otvorenom i u plastenicima. "Pod plastenikom je oko pet hektara, dok je ostali uzgoj na 40 hektara". Imaju i navodnjavanje jer bez vode, kaže Škorvaga, nema ni proizvodnje.

Čak 90 posto začinske paprike prodaju pojedincima, a gotovo njih 99 posto su stalne mušterije, što znači da prepoznaju kvalitetu.

Ističe kako imaju dugogodišnje iskustvo u ovom uzgoju jer su se i njegovi roditelji od 90-ih bavili samo s povrćem, a ako zatreba pomoć uskoči Uprava za potpore poljoprivredi i savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede.

Već godinama u proizvodnji koriste i vlastite bumbare: "Bez njih i oprašivanja nema ničega tako da svaki plastenik ima svoju košnicu koji naprave svoje i čine razliku.", Oni opraše svaki cvijet, a ovaj uzgajivač ističe kako to u konačnici daje puno veći prihod. Oni dođu u kutijama, imaju hrane za 2-3 dana, pusti ih se i one odrade svoj posao. "Koristimo ih kod paprike i rajčice. Bježe, ali znaju se vratiti kući", poručuje.