OHRABRUJUĆE: Inozemni dug pao na 43,7 mlrd. eura

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem kolovoza ukupni bruto inozemni dug spustio se na 43,7 mlrd. eura, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini. Tako je u odnosu na srpanj, vanjski dug niži za 455 mil. eura (1%) dok je na godišnjoj razini nastavio s padom i deveti mjesec zaredom. U odnosu na lanjski kolovoz, bruto inozemni dug je za 4,1 mlrd. eura niži (8,6%) te je tijekom prvih osam mjeseci ove godine razina ukupnog bruto inozemnog duga smanjena za gotovo 1,9 mlrd. eura (pad od 4,1% u odnosu na prosinac 2015. godine)…

Izuzev izravnih ulaganja, mjesečnom smanjenju bruto inozemnog duga pridonijeli su svi sektori, a ponajviše druge monetarne financijske institucije čiji je bruto inozemni dug koncem kolovoza iznosio 4,866 mlrd. eura. U odnosu na prethodni mjesec, vanjski dug bankarskog sektora se smanjio za 218 mil. eura (4,3%).

Ujedno je i najveći doprinos godišnjem smanjenju ukupnog bruto inozemnog duga došao od ovog sektora čiji je vanjski dug za 2,7 mlrd. eura niži u odnosu na lanjski kolovoz. Tako se razduživanje bankarskog sektora koje neprekidno datira od svibnja 2012. godine nastavlja po rekordnim dvoznamenkastim stopama godišnjeg pada (35,5%). Tijekom prvih osam mjeseci ove godine dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjio se za 1,3 milijardi eura te je u odnosu na kraj prošle godine niži za 20,6%.

Smanjenju bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Naime, koncem kolovoza je bruto inozemni dug sektora opće države iznosio 15 mlrd. eura. Uz mjesečni pad od 113 mil. eura (0,7%), nastavljen je i šesti mjesec zaredom pad bruto inozemnog duga državnog sektora na godišnjoj razini (za 867 mil. eura odnosno 5,5%). Nakon odgođenog plasmana državne obveznice na inozemnom tržištu, u drugoj polovici fiskalne godine, država je iskoristila solidne uvjete razmjerno visoke likvidnosti na domaćem tržištu za povoljnije refinanciranje dospjelih obveza. Posljedično, u odnosu na kraj 2015. bruto inozemni dug opće države je niži za 878 mil. eura ili 5,5%. Promatrajući u širem obuhvatu, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem promatranog mjeseca je iznosila 19,2 mlrd. eura (0,6% niže u odnosu na isti mjesec lani). U odnosu na kraj prošle godine udio šireg javnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu spustio se na 44% (-1,1pp).

“Prema kraju godine trend pada bruto inozemnog duga mogao bi se nastaviti, podržan smanjenjem zaduženosti svih ključnih sektora. S jedne strane, tome pridonose poboljšanja u fiskalnoj statistici te veća orijentacija države na domaće financijsko tržište, a proces razduživanja banaka povezan je s relativno jeftinijim domaćim depozitima, visokom likvidnošću, ali i još uvijek skromnom potražnjom za kreditima. Bitno povoljniji uvjeti na domaćem tržištu motiviraju i sektor poduzeća da dio duga prema inozemnim vjerovnicima zamijene domaćim zaduživanjem.

Stoga očekujemo da će bruto inozemni dug do kraja 2016. biti niži u usporedbi s prethodnom godinom (ispod 100% BDP-a)”, objavili su RBA analitičari.