Od Savudrije do Prevlake: Smokve podbacile više od 50 posto

Suša u ožujku i velike kiše u svibnju glavni su razlog. Zbog velikih kiša u svibnju izostala je uspješnja cvatnja i oplodnja jer smokvina osa, bez koje nema oplodnje, ne egzistira ako je previše vlage. To je smrt za smokvu, kaže Radoslav Bobanović. U cijeloj RH, umjesto prosječnih 4.000 u najboljem slučaju obrat će se 2.000 tona smokava

Računica po kojoj na uloženih 15 kuna smokva vraća 30 eura ove godine ne vrijedi. Razlog je jednostavan: na stablima nema prosječno po 30 kg plodova nego puno, puno manje.

"Smokva je ovu godinu drastično podbacila", kaže i novopečeni doktor znanosti Radoslav Bobanović.

Vlaga omela oplodnju

Na plantažama Masvina u Tinju na 600 stabala smokava berba, doduše, još traje, ali sporadično jer je urod bitno manji nego prijašnjih godina. Bobanović smatra da su uzrok tome prirodne nepogode i loša oplodnja.

"Suša u ožujku i velike kiše u svibnju glavni su razlog. Smokva u ožujku nije krenula u vegetaciju, a zbog velikih kiša u svibnju izostala je uspješnja cvatnja i oplodnja jer smokvina osa, bez koje nema oplodnje, ne egzistira ako je previše vlage. A nijedan dan u svibnju nije bio bez kiše ili bez rose. To je smrt za smokvu. Pogotovo za petrovku", pojašnjava Bobanović.

Slično govore i ostali uzgajivači smokava. Oni sa zapadnog djela Zadarske županije nepovoljnim klimatskim uvjetima dodaju i neočekivano jaku buru sa posolicom početkom svibnja koja je "spržila" sve što je bilo zeleno pa tako i list na smokvama, pogotovo na onima koje su nezaštićene, na izravnom udaru bure. A posolica nošena burom je harala cijelim podvelebitskim krajem, od Paga i Vira, te Ravnim kotarima sve do Škabrnje.
Plodovi ne zriju

"Treba reći da su nakon posolice uslijedile kiše i oprale sol", kaže Eugen Novaković koji u Posedarju na više lokacija ima oko 200 stabala smokava. Biljke i list su se brzo "opertali", ali vegetacija je kasnila, potom i zrioba pa, logično, i berba.

Prijašnjih godina, kaže Novaković, prve smokve bi brali najkasnije 25. srpnja, a ove godine početak berbe se protegao na 5. kolovoza.

"Prvi urod je bio solidan, ali poslije sve slabiji. U normalnim godinama, pojašnjava naš sugovornik, svaka tri dana za berbu bi prispjelo 10 do 15 kilograma po stablu, a ove godine umisto da ubereš 5 kašeta, ubereš pola kašete. Da sve bude neobičnije na stablima smokava ima, ali su "prenule", kako kaže Novaković. Zastale su u razvoju i sada izgledaju kao da je ožujak. Plod je volumena jednog kvadratnog centimetra, a da bi počeo zrijati treba dostići tri centimetra.

Znači, plodova ima, tu su ali se ne razvijaju. Zašto, o tome bi struka trebala reći svoje. Novaković ponavlja da je 95 posto smokava na području Posedarja otpada na sortu koju zovu Nosatka, ovo je njezino područje, ovdje najbolje uspijeva od svih sorata. Nosatke imaju tanku pokožicu i crvenu pulpu, u kilogramu svježe ubranih ima ih 26 ili 63 suhe.

Gdje je smokvina osica?

"Ovo je njezino podneblje i nadamo se da će se pokrenuti. Sunca ima dovoljno, list je zdrav, nema bolesti, ušiju ni drugih parazita, plodovi ne žute, ne otpadaju i samo je pitanje kad će krenuti. Nadamo se da hoće", optimist je Novaković.

Na pitanje nije li možda problem u smokvinoj osici koja, kao što reče Bobanović, nije odradila svoj posao oplodnje, Novaković odgovara: "Smokvina osica nema veze. Neka mi netko kaže kad je vidija smokvinu osicu. Dao bih glavu odsići da nitko nije. Smokvine osice ima samo u teoriji, ali u praksi je nitko nije vidija", odriješit je Eugen Novaković za kojega kažu da o smokvama i to ne samo u uzgoju, nego i u preradi pa i prodaji "ima sve u malom prstu". On smatra da za konačnu ocjenu sezone treba još pričekati jer vjeruje da će na stablima na kojima ima plodova biti još berbe jer, ne zaboravimo, da berba smokava traje sve do početka listopada,

Hoće li tako biti i ove godine i kako oni ocijenjuju dosadašnju smokvarsku godinu upitali smo i stručnjake dr. sc. Željka Prgometa, najvećeg autotiteta na području smokvarstva u RH, i dip. ing. agro. Gordanu Dragun, pročelnicu Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Zadarske županije.
Riječ stručnjaka

"Više je razloga zašto su smokve ove godine podbacile. Jednim dijelom tome je kumovala suša u ožujku, zatim obilje kiše u svibnju, izostanak aktivnosti smokvine osice. Ali, tu su i agrotehničke mjere, napadi štetnika i klimatske promjene koje utječu na stres biljaka", nabrojio je dr. Prgomet i najavio da će o svemu tome biti više govora ovih dana na Međunardonom simpoziju o smokvi u Rovinju i u Zadru.

Pročelnica Dragun bila je u svom osvrtu puno rječitija:

"Klimatski uvjeti, posebice temperatura zraka određuju rasprostranjenost i uspješnost uzgoja smokve. Godišnji ciklus rasta stabla smokve i to razdoblje vegetacije pratimo kroz fenofaze rasta i razvoja vegetativnih i generativnih organa (bubrenje pupova, listanje, cvatnja, rast mladice, rast ploda, zrioba plodova, promjena boje lišća, opadanje lišća). Kritične fenofaze (kada je stablo više osjetljivo i podložno negativnom utjecaju različitih stresova okoliša) su: otvaranje pupova, cvatnja i rast i razvoj ploda", pojašnjava Dragun.
Izostala kaprifikacija

U Zadarskoj županiji radi elementarnih nepogoda tijekom vegetacije, dakle svih kritičnih fenofaza (posolica s jakom burom 13.-14.05.2019., zahvatila zapadni dio županije; tuča 7.7.-8.7.2019., zahvatila šire benkovačko područje - proglašena elementarna nepogoda, tuča 9.7.2019., zahvatila područje Zemunika; 24.8.2019., tuča zahvatila područje Paljuva i Podgradine u općini Novigrad) urod smokve je znatno smanjen zbog nemogućnosti oplodnje.

U vezi toga Gordana Dragun podsjeća da sorte pitome smokve, koje imaju ženske cvjetove s potpuno razvijenom plodnicom mogu se oploditi kaprifikacijom koju omogućava osica Blastophaga grossorum. Upravo ona prenosi i unosi pelud muških cvjetova divlje smokve na ženske cvjetove u cvati pitome smokve. Ona je nužna za zrenje ljetno-jesenskih plodova kod nekih sorata smokve, kod nekih je vrlo korisna, kod nekih djelomično korisna, a kod nekih nepotrebna.

Vremenski uvjeti nisu pogodovali oplodnji ove godine stoga imamo pobačaj u rodu nekih sorata smokve na području Zadarske županije, zaključila je Gordana Dragun.

Urod i do 90 posto manji

No, nisu podbacile samo smokve u Zadarskoj županiji. O lošem urodu hraniteljice, kako nazivaju smokvu, javljaju iz svih područja jadranske Hrvatske, od Savudrije do Prevlake pa i u Hercegovini, gdje prije 5 godina, zbog kiše i drugih vremenskih nepogoda, berbe uopće nije bilo.

Dodajmo na kraju da Hrvatska u najboljim godinama ubere oko 4.000 tone smokava. Iako berba, tamo gdje smokava ima, još traje ove godine će biti ubrano od 50 pa čak do 90 posto manje ili, u naboljem slučaju 2.000 tona smokava. Za usporedbu Turska ubere 260.500 tona od ukupne svjetske proizvodnje koja iznosi okruglo milijun tona smokava.