Od ekokozmetike preko pršuta do čvaraka

Dubrovčani su jako dobro prihvatili čvarke, kažu iz samoborskoga obrta Frelimo.

U Dubrovniku je u petak otvoren Festival poduzetništva, obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u okviru projekta "Moja poduzetna Hrvatska", koji organiziraju Večernji list, 24sata i Poslovni dnevnik. Kao dio tradicionalnog dubrovačkog Mediteranskog sajma, izložbeno-prodajna manifestacija, namijenjena ponajprije proizvođačima artikala koji su vezani uz Jadran i Mediteran, okupila je male proizvođače hrane, kozmetike i sličnih proizvoda iz cijele Hrvatske, a i iz inozemstva.

Kozmetika s Pelješca
Nedjeljka Juran vlasnica je OPG-a na Pelješcu, a u Dubrovnik je došla predstaviti svoju kolekciju krema, tonika, seruma, hidrolata. "Ovim se biznisom bavim već devet godina, a cijela proizvodnja mi se bazira na domaćim, zdravim i ekološkim proizvodima s poluotoka Pelješca. Većina mojih proizvoda nagrađena je medaljama na specijaliziranim sajmovima. Istaknula bih Kremu za peglanje bora, Kremu protiv bora od ljute naranče, Kraljevsku kremu te kreme za atopijski dermatitis, kao i one za kontaktni te seboreični dermatitis. Tu je i niz pripravaka od gline za detoksikaciju organizma", pojašnjava Juran. Glavni prodajni kanal su joj sajmovi, no u idućih godinu dana planira otvoriti vlastite izložbeno-prodajne salone u Orebiću i Dubrovniku. O ulasku u veće trgovačke lance i drogerije zasad ne razmišlja.

"Bilo je interesa za moje proizvode s Bliskog istoka, iz Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali tražili su za probu veliku količinu robe koju ja ne mogu proizvesti, pa sam odustala", kaže Nedjeljka Juran. Svoje drniške pršute u Dubrovnik je došao predstaviti, i prodati, Ante Reljanović, vlasnik Baba delicija iz Drniša. "Moj asortiman sastoji se od pršuta, pancete, sušenog vrata i sličnih proizvoda rađenih po domaćoj recepturi. Većina mesa za pršute dolazi s moje farme, a i ostatak kupujem od domaćih ljudi. Imamo dogovor da butove za pršute od svinja uzimam ja, a ostatak mesa ide partnerima koji rade druge suhomesnate proizvode", kaže Reljanović, koji je na sajam došao s kolegom Josipom Vidovićem Kasačem.

Samoborci u misiji
Većinu pršuta i panceta prodaje hotelima i restoranima. Njegovi proizvodi mogu se naći i u ponekoj delikatesnoj trgovini, ali ne i u trgovačkim lancima."Pršut je osjetljiv proizvod koji traži kontrolirane uvjete, kakvih nema u trgovačkim centrima. To se prije svega odnosi na svjetlost, koja ne smije biti prejaka, i na temperaturu, koja ne smije prelaziti 20 Celzijevih stupnjeva. Te uvjete imaju naše stare konobe, ali ne i supermarketi", kaže Reljanović, koji svoje suhomesnate delikatese plasira i u dobar dio zemalja EU, ali i u Ekvador i Čile.

Na dubrovački sajam tradicionalno dolazi i Francesco Impieri s juga Italije, iz regije Basilicata. Njegova tvrtka Calabro Lucani u Dubrovniku je peti put, a našim potrošačima predstavio se kolekcijom delikatesnih sireva, pršuta, tjestenina i pašteta. Impieri kaže da svoje proizvode, osim u Italiji, najviše prodaje u Poljskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Portugalu. Zanimljiva mu je i Hrvatska zbog sličnog ukusa potrošača. I samoborski obrt Frelimo, koji se bavi proizvodnjom čvaraka i sličnih artikala na bazi čvaraka, izlagao je na sajmu u Dubrovniku. Ana Tušin iz Frelima kaže da se žele probiti na tržište Dalmacije. Prve su im povratne informacije pozitivne. Dubrovčani su, kaže, jako dobro prihvatili čvarke.
Ante Jakić (Obrtnička komora) i Terezina Orlić (HGK)

Sve više zanatlija, nedostaje poljoprivredna proizvodnja
Ante Jakić, predsjednik Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije, kaže da prkose negativnom trendu: broj obrta stalno je u porastu. "Iako je riječ o području gdje većina gospodarstva ovisi o turizmu, sve je više zanatskih obrta. Na čisto turističke obrte poput ugostiteljstva i iznajmljivanja odnosi se 40-ak posto obrtnika", navodi Jakić. Terzina Orlić, predsjednica Županijske komore HGK u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ističe da je velik problem u ovom dijelu Hrvatske da osim onih vezanih uz turizam ima jako malo tvrtki koje mogu pružiti neke druge usluge. "Turizam nam dovodi velik broj ljudi u Dubrovnik i okolicu, ali im, na žalost, možemo ponuditi jako malo toga što ovdje sami proizvedemo. Trebalo bi jače ulagati u razvoj poljoprivredne i prehrambene proizvodnje kako bi se zaokružio ciklus od polja do stola", kaže Orlić.