Od 2013. godine uvoz brašna veći je 18 puta, a pekarskih proizvoda 150 %

Industrijska proizvodnja brašna u 10 godina pala za 34 %. Pad i proizvodnje kruha

Protekla godina donijela je znatne promjene u poljoprivrednoj proizvodnji Hrvatske. Govore to podatci iz izvješća Žitozajednice za 2023. i praćenje brojki od 2013., od ulaska RH u EU, do danas.

U proizvodnji žitarica naša najvažnija krušarica pšenica bilježi pad, a kukuruz rast. Proizvodnja pšenice u 2023. godini iznosila je 813.000 tona, što je pad od 157.000 tona, 14,2 posto u odnosu prema 2022. godini, kada je žetva bila gotovo milijunska - proizvedeno je 970.000 tona. Taj pad posebno je velik u kontekstu promjena u posljednjem desetljeću, kada se proizvodnja kretala u rasponu od 648.917 tona 2014. do čak 963.000 tona 2021. godine. S druge strane, proizvodnja kukuruza, koja je 2022. godine iznosila 1.656.000 tona, u 2023. godini povećana je na gotovo dvomilijunsku - 1.974.000 tona, čime je nastavljen trend fluktuacija u ovom sektoru.

Promjene se vežu i uz ostale kulture; u usporedbi s prethodnom godinom u 2023. zabilježen je pad proizvodnje zobi za 29,2 posto, uljane repice za 25,9 %, šećerne repe za 12,6 % i ječma za 10,1 %. Povećanje je zabilježeno samo kod kukuruza, i to za 20,2% u odnosu prema prethodnoj godini.

Mijenja se struktura
Pad površina zasijanih žitaricama također je lani zabilježen, i to za 10,1 posto u usporedbi sa 2022., smanjile su se i površine pod ozimom pšenicom, za 16,7 posto, te pod ozimim ječmom, za 8 posto. U strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama lani najviše su zastupljeni ozima pšenica – 62,8 posto, i ozimi ječam – 26 %. Površina zasijana uljanom repicom u strukturi participira sa 6,7 %, a površina zasijana uljanom repicom lani je u odnosu prema 2022. povećana za 2000 hektara, što upućuje na promjene u izboru kultura kod poljoprivrednika.

Prosječne cijene pšenice također su doživjele znatne promjene u posljednjih deset godina. U 2022. godini cijena joj je dosegnula rekordnih 324 € po toni zbog ratnih zbivanja u Ukrajini, a 2023. pala je na 230 €. Na burzama je u svibnju dosegnula rekordna 494 eura. Taj pad cijena odražava se i na smanjenje uvoza pšenice, koji je u 2023. godini iznosio 151.227 tona, a izvoz iznosio 491.301 tonu. Ove godine, kotacija je Žita od 25. srpnja, pšenica se, od premiuma do IV. klase, kreće od 177 do 151 €, a III. klasa od 153 do 158 €.

Izvozno gledajući, i dalje sirovinska baza

Sva navedena kretanja pokazuju promjene u poljoprivrednoj proizvodnji RH, kako u količini proizvedenih žitarica tako i u strukturi proizvodnje i potrošnje. Dok se pojedine kulture suočavaju s padom, druge bilježe rast, a vanjskotrgovinska bilanca pokazuje povećanu ovisnost o uvozu, posebno brašna i pekarskih proizvoda, proizvoda dodane vrijednosti, čija je vanjskotrgovinska bilanca negativna, a ona vezana uz sirovine poput pšenice, kukuruza pozitivna, što potvrđuje da smo, izvozno gledano, i dalje prvenstveno sirovinska baza. Ti trendovi odražavaju šire ekonomske i društvene promjene, uključujući utjecaj globalnih tržišnih uvjeta i promjena u prehrambenim navikama.

Veliki ratari u Drenjanštini, braća Petanjak, pšenicu još nisu prodali, još im je u hali. Imali su prinos od 7,5 t/ha i zadovoljni su, Površine pod njom nisu smanjivali, njima izbor, kaže Josip Petanjak, diktira plodored.

- Susjed je prodao pšenicu Žitnim terrminalima Rijeka i kaže da je dobio 6500 € više nego da ju je predao ovdje. Mi ćemo ju predavati nakon 15. kolovoza jer će nam hala trebati za suncokret, a ne valja ju dugo držati, da se ne uvuče žižak, pa da si tako sami skočimo u stomak. Prelazi 12,9 proteina i nije nam bila sila dosad ju prodavati - kaže Petanjak. Htjeli su odustati od uljane repice i prijeći na stočni ječam.

- No od drugih proizvođača čuli smo da otkupljivači ucjenjuju cijenom, pa ostajemo na uljanoj repici. Imali smo 3 t/ha, a na stočnom ječmu ne možemo toliko zaraditi - kaže taj Drenjanac.

“Jeftinije uvesti"
Uvoz brašna također je doživio znatan rast od ulaska RH u Uniju do danas, s 2523 tone 2013. godine na 43.919 tona u 2023. godini – veći je čak 18 puta. Izvoz brašna ostao je relativno stabilan, ali je daleko ispod uvoza, što upućuju na povećanu potražnju za stranim brašnom na domaćem tržištu. Izvoz je sa 17.400 tona u 2013. do 2023. blago narastao, na 18.800 tona, naime. Vrijednost uvezenog brašna u 2023. je 17,1 milijun eura – najviše iz Mađarske, potom Ukrajine..., a vrijednost izvoza upola je manja od vrijednosti uvoza. Brzorastuća uvozna kategorija su nam i pekarski proizvodi; i tu vanjskotrgovinska bilanca kaže da izvoz debelo zaostaje za uvozom, koji je 2013. bio 42.300, a do 2023. narastao na 105.330 tona, povećan za 150 posto. Njihov izvoz u tom vremenu sa 17.300 dosegnuo je lani 56.770 tona, što je rast od 230 %, no daleko je od vrijednosti uvoza.