Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2010

O lokacijama se govori, ali se i dalje ne iskorištavaju

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

O lokacijama se govori, ali se i dalje ne iskorištavaju

Šibenska regija idealna je za razvoj lječilišnog turizma jer ima za to sve potrebne ljekovite uvjete. Tvrdi to Goran Ivanišević, specijalist fizikalne medicine i rekreacije sa zagrebačkog KBC-a »Rebro« iza kojeg su 23 objavljene knjige, autor je 150 medicinskih priloga, član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske...

Šibensko područje specifično je u nacionalnim okvirima jer raspolaže s čak tri poznata nalazišta peloida, od kojih je najveće ono u Morinjskom zaljevu kod Jadrtovca koje zauzima 4,800. 000 prostornih metara. Slijedi nalazište peloida u uvali Makirina pokraj Pirovca (410.000 prostornih metara), te Male i Velike Soline u Zablaću koje zauzimaju 55.000 prostornih metara. U knjigama se još spominje i jezero u Rogoznici koje znanstvenici nikada nisu istraživali, pa se o njemu gotovo ništa i ne zna. Nalazišta peloida veliki su potencijal za razvoj zdravstvenog turizma o čemu se govori desetljećima, međutim do danas se nije napravio ni jedan značajniji korak k valorizaciji tog turističkog i zdravstvenog resursa.

Ivanišević u prilog tezi o gotovo idealnim uvjetima za bavljenjem zdravstvenim, odnosno lječilišnim turizmom u županiji navodi više elemenata. Srednja godišnja temperatura je 15,7 Celzijevih stupnjeva, broj sunčanih sati u danu je sedam, dok ih je godišnje 2555. Oborina je malo - 8861 po prostornome metru. Nije nevažno što se na ovom području nalaze dva nacionalna parka, Kornati i Krka, koji doprinose atraktivnosti područja, a s time se nijedna druga sredina ne može pohvaliti.

Goran Mihelčić s Instituta »Ruđer Bošković« doktorirao je upravo na temu peloida u Morinju kod Jadrtovca. Tvrdi kako je riječ o peloidu koji ima ljekovita svojstva, što je dokazao istraživanjima koja su pokazala visoke koncentracije kalcijeva karbonata i organske tvari, dok je teških metala u tragovima koji su daleko ispod dopuštene razine. Peloid, naglašava Mihelčić, ima svojstvo regeneracije (desetak godina) što znači da se nalazište može dugo koristiti.

U Ameriku s ljekovitim muljem iz Solina
Poduzetne tvrtke poput Jansena krenule su u pakiranje blata koji sve jače reklamiraju na turističkim sajmovima, pa se vrlo brzo njihov proizvod može očekivati i na domaćim trgovačkim policama. Blata - peloida ima u izobilju, ali ga očito ni danas ne znamo iskoristiti. U ljetnim mjesecima nije, međutim, nikakva rijetkost vidjeti kupače u Jadrtovcu, Zablaću i Pirovcu kako se mažu blatom uvjereni da im pomaže u liječenju reumatskih i kožnih oboljenja. Kako veliki broj Zablaćana živi u Americi, nerijetko po povratku s odmora u rodnom mjestu sa sobom odnose ljekoviti mulj iz Solina. Nije tajna da privatni iznajmljivači soba u Zablaću i Jadrtovcu svoje goste privlače i pričom o ljekovitom blatu.

Iskorak u razvoju zdravstvenog turizma
Gradonačelnik Šibenika Ante Županović, inače specijalist fizikalne medicine, upravo u iskorištavanju peloida u Morinju i Zablaću vidi mogućnost za značajniji iskorak u razvoju zdravstvenog turizma. »Preduvjet bilo kakvom razvoju je uvrštavanje tih prostora u GUP na čemu ću inzistirati«, obećao je gradonačelnik, koji navodi kako ima potencijalnih investitora koji su spremni graditi objekte za zdravstveni turizam.

Korištenje pod liječničkom kontrolom
Peloidi se mogu primjenjivati kao oblog, zavoj, kupelj, prskanje, vaginalni uložak, potkožni pripravak, dijatermija, elektroforeza, galvanizacija, ultrazvuk... No važno je da se koristi pod liječničkom kontrolom. Liječenje peloidima najučinkovitije je u slučajevima fizikalne i rehabilitacijske medicine, odnosno koriste ga bolesnici koji imaju kronična oštećenja sustava za kretanje, te bolesti dišnoga i krvožilnog sustava.

Pionir u korištenju blata u ljekovite svrhe
Miro Županović jedan je od pionira korištenja blata u ljekovite svrhe. Dugo je, naime, bio na čelu Zavoda za talasoterapiju pri Solarisu koji je ugašen prije desetak godina. »Nedavno su me kontaktirali iz Solarisa jer žele obnoviti rad Zavoda, odnosno žele ponovo raditi s blatom koji smo mi dovozili iz obližnjeg Zablaća. Raduje me njihova inicijativa«, kaže Županović. Da se Solaris namjerava ponovno okrenuti blatu potvrdio je Goran Zrilić, predsjednik Uprave Solarisa. Kaže da su svjesni vladajućeg trenda povratka zdravom načinu života te da žele biti u tijeku. »Razmišljamo o mogućnostima proširenja wellnessa kako bi se ponovo u lječilišne i kozmetičke svrhe koristilo blato«, kaže Zrilić.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk