O Belišću se mora odlučivati u Belišću, ne u Parizu

Biti lider u pojedinoj gospodarskoj djelatnosti ili regiji ne znači da je taj jednom dosegnut cilj postao vječan, dapače, liderstvo se mora svakodnevno dokazivati. To čini i Belišće d.d., kompanija koja se bavi proizvodnjom papira i ambalaže od 1960. godine i od tada je lider te djelatnosti u jugoistočnoj Europi, no 2008. godine dogodila se svjetska ekonomska kriza koja se odrazila i na poslovanje Belišća.

Utjecaj krize na papirnu i ambalažnu industriju najbolje se uočava usporedbom automobilske i papirne industrije. Na prvi pogled se čini da nemaju mnogo zajedničkih točaka, no ako se ne prodaju automobili, onda se ne prodaju ni rezervni dijelovi, što znači da ne trebaju ni kutije u koje se pakiraju. Budući da djeluje na svjetskom tržištu, Belišće se uhvatilo u koštac s krizom još početkom prošle jeseni. Poduzeto je niz antirecesijskih mjera, i to još u vrijeme dok se kriza u Hrvatskoj nije osjećala.

Brojne racionalizacije
- U posljednjem kvartalu 2008. godine Belišće je osjetilo utjecaj krize na poslovanje, i to kroz pad zaposlenosti u izvozu, manje količine naloga, pad cijena na svjetskom tržištu, ali i protekcionizam koji se događa u većini država gdje Belišće izvozi (Belišće izvozi papir u 20-ak država). Odmah smo reagirali tako da smo smanjili sve troškove poslovanja, počevši od nabavnih cijena gdje je, nažalost, došlo do poskupljenja cijena energije, posebno plina, a energija čini 30 posto cijene koštanja naših proizvoda, smanjili smo osobne dohotke za 10 posto, i to u dogovoru sa sindikatima, od 1. siječnja 2009., pooštreni su proizvodni normativi, a uz isplatu stimulativnih otpremnina, za 10 posto smanjen je i broj zaposlenih i tako je zadržana produktivnosti. Ambalažni papir je naš najvažniji proizvod, međutim upravo je taj izvozni adut tvrtke pretrpio najveći pad potražnje i cijena. U prodaji papira tako je zabilježen pad oko 15 posto, dok je proizvodnja ambalaže, koja je 80 posto orijentirana na domaće tržište, zadržana na razini 2008. godine. Izvozni poslovi u ambalaži smanjeni su oko 10 posto, i to zbog utjecaja krize, ali i devalvacija nacionalnih valuta (Srbija, Mađarska). Slični pokazatelji prisutni su i u ostalim društvima u sastavu Grupe Belišće, kaže Vlado Jerbić, generalni direktor Belišća d.d.

Novi razvojni planovi
Belišće je tako pokazalo da se može nositi i s najjačom svjetskom konkurencijom, i to u najvećoj krizi na tržištu. Da bi nastavilo uspješno poslovanje, između ostalih aktivnosti, u tijeku su pripreme nove faze razvoja na kojoj se sve proizvodne cjeline želi usmjeriti na core business, no taj proces realizirat će se postupno od 2010. godine kada će biti manji utjecaj svjetske krize na poslovanje.

Prema sadašnjim pokazateljima, Belišće će i ove godine poslovati s dobiti, ali manjom nego prijašnjih godina, no u Belišću se opet s velikom pozornošću prati i kretanje dionica. Naime, polovinom prošle godine umjesto IFC-a, najveći pojedinačni vlasnik Belišća (24,7 posto dionica) postao je austrijski Duropak AG, također proizvođač ambalaže i papira. Duropack pak djeluje u sustavu Constantia Packaging, a zbog poznatih problema u Constantia banci, Constantia Packaging sada se nalazi pred mogućom promjenom vlasničke strukture. Direktor Belišća V. Jerbić stoga potvrđuje kako se ulazak Duropacka u vlasničku strukturu Belišća pokazao kao pun pogodak, osobito u aktualnim teškim kriznim vremenima. Između ostaloga, Duropackove ambalaže bile su redovan kupac papira proizvedenog u Belišću, što je Belišću jamčilo dodatnu sigurnost u poslovanju.

Strah od Francuza
- Pozorno pratimo što se događa oko našeg najvećeg pojedinačnog dioničara, a ne bismo željeli da u vlasničkoj strukturi Constantia Packaging dominantnu ulogu steknu financijski fondovi tipa CVC Capital Partners fond. Taj fond je vlasnički povezan s multinacionalnim kompanijama u proizvodnji papira i ambalaže, pa bi to značilo i postupni ulazak Belišća u jednu od takvih kompanija, što nikada nismo željeli. Belišće je regionalni lider u svojoj djelatnosti te ne želimo biti točka na zemljopisnoj karti o čijoj se sudbini odlučuje u Parizu, Londonu ili drugom svjetskom velegradu. Dosadašnji oblik vlasništva pokazao se kao idealan i u kriznim vremenima - zaključuje generalni direktor Vlado Jerbić.