Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Lis 2020

Novi proizvodi zaštićeni oznakom izvornosti: Sicilijanski sir, turski kesten i mađarski šaran

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Martina Popić  

Novi proizvodi zaštićeni oznakom izvornosti: Sicilijanski sir, turski kesten i mađarski šaran

Europska komisija odobrila je tri zahtjeva za uvrštavanje proizvoda u Registar zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI). Riječ je o kravljem siru Provola dei Nebrodi iz Italije, kestenu Aydın Kestanesi iz Turske te varijetetu šarana Akasztói szikiponty iz Mađarske.

Jedan od najstarijih sicilijanskih sireva
Provola dei Nebrodi je sir pasta filata ili, rastezljiva skuta, koji se pravi od kravljeg mlijeka. Proizvodi se nekoliko vrsta: fresca (svježi), semi-stagionata (djelomično zreli), stagionata (zreli), sfoglia (lisnati) i con limone verde (s dodatkom zelenog limuna).

Vrsta fresca ima klasičan oblik kruške te može i ne mora imati tzv. peteljku na vrhu (poznatu kao testina). Druge su vrste ovalne i imaju kratak vrat koji se proširuje prema vrhu. Ovisno o uobičajenoj praksi u određenoj regiji proizvodnje, one mogu i ne moraju imati testinu. Oko vrata sira veže se vezica kako bi se mogao objesiti radi sušenja i/ili dozrijevanja.

Jedan je od najstarijih sireva na Siciliji, a njegove se osobine stoljećima prenose usmenim putem, s koljena na koljeno.

Kesten koji se konzumira u svježem stanju
Kesten iz Turske odlikuje sjajna ljuska i svijetlosmeđa boja, a konzumira se svjež i lako se guli. Uzgaja se u provinciji Aydın, na jugozapadu Turske i to na nadmorskoj visini između 650 i 1.500 metara.

Među čimbenicima koji određuju njegove specifične karakteristike najvažniji su ekološki poput klime i tla koji utječu na veličinu ploda kao i na njegovu otpornost.

Čuvanje kestena u ovoj je provinciji drugačije od onog koji se prakticira u drugim regijama. Tradicionalno se skupljaju s vanjskom bodljikavom ovojnicom i potom čuvaju na tzv. "hrpama" te pokrivaju biljkama kao što su paprati.

Mađarski šaran blagog mirisa soli
Akasztói szikiponty varijetet je vrste šarana Cyprinus carpio L. koja se uzgaja isključivo od klasificiranog mađarskog i državno priznatog varijeteta, a prodaje se živ, svjež, rashlađen ili smrznut te s najmanje dva, odnosno najviše pet godina starosti.

Ima izduženo tijelo sivkaste zlatno-žute boje i svijetlo narančaste peraje. Uzgajaju se u općinama Akasztó i Dunatetétlen, u južnoj Mađarskoj.

Njegova kvaliteta nije samo rezultat izuzetnih svojstava prirodnog okoliša, već i lokalnih tradicija i tehnika uzgoja. Ribnjaci nastaju na slanim tlima koja ribama daju blagi miris soli.

Nedavno je i mađarska pastrva iz Szilvásvárada također dobila ZOI. Ova je riba nježnog okusa i to bez naznaka mulja zbog hladne vode u kojoj obitava.

Podsjećamo, Hrvatska je prije par dana dobila i 26. proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji. "Brački varenik“ dobio je zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, čime je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije.

Riječ je o proizvodu koji se koristi kao dodatak jelima, a dobiva se ukuhavanjem ocijeđenog soka svježeg ili prosušenog grožđa autohtonih sorata vinove loze dok se njegov volumen ne smanji na približno trećinu početnog volumena. Slatka je i viskozna tekućina medne arome, blago izraženog okusa i mirisa na grožđe te srednje izraženog okusa na karamel.


Komentari članka

Vezani članci

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Dubrovniku uručeno priznanje za pametni i zeleni turizam

27.03.2026.

Najviše priznanje Europske komisije za male turističke destinacije, predvodnice održivog i pametnog turizma "Europski zeleni pionir pametnog turizma 2026.", uručeno je Gradu Dubrovniku u četvrtak u dubrovačkim Lazaretima.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk