Nono ide u vinograd - unuk u podrum

Istra je oduvijek bila poznata kao vinorodan kraj. Malo je koja obitelj bila bez trsova, ako ne baš u vinogradu, onda bar desetak na "barcu”, što Slavonci zovu čardaklijom ili brajdom. Starija generacija Istrana imala je obiteljske konobe s bačvama u koje je svake jeseni punjeno i po nekoliko stotina litara vina.

Vino su po starinski, onako kako su stoljećima učili od svojih predaka, proizvodili najčešće najstariji u obitelji. Najviše je, kažu, tada bilo crnjaka i to onog pravog, kroz koji se nije moglo vidjeti dno čaše. Nije tada bilo mnogo brige oko prskanja trsja jer se ono obavljalo dva-tri puta godišnje i to samo modrom galicom i vapnom, a u vino se nije stavljao ni “vrelko”, ni “vinobran”. Nije se tada ni spominjala ekologija.

Velike promjene
Danas je sve drukčije. Iako još uvijek stariji vole napraviti malo vina za svoje osobne potrebe, ali bez kemije, ipak se sve više napušta tradicionalna proizvodnja i primjenjuje moderna tehnologija, koja omogućava veću proizvodnju. To je i opravdano jer iz godine u godinu u Istri je sve više turista, koji ne dolaze samo zbog mora nego i da oslade nepce autohtonim istarskim delicijama - pršutom, sirom, maslinovim uljem i, naravno, zaliju ih vinom. A koliko su istarski vinari postali vješti, najbolje potvrđuje to da im vino popiju strani turisti, pa ga ne moraju voziti preko granice. Vino izvoze na kućnom pragu.
Životnu egzistenciju u vinarstvu sve više otkrivaju i mladi, koji osvajaju proizvodnju modernom tehnologijom. U šali znaju reći da “nono ide u vinograd, a unuk u podrum”. Već je dosta takvih na popisu renomiranih mini obiteljskih vinarija od kojih smo posjetili trojicu.

Markežići idu naprijed
Obitelj Markežić iz sela Trkusi kod Buzeta, u kojoj su danas umirovljenik Josip i supruga mu Zorka s kćerkama Brankom i Irenom te sinom Denisom imala je nekada samo mali vinograd, starog nasada. Danas je drukčije. Denis, nositelj obiteljskog gospodarstva, kaže da već imaju deset tisuća trsova te proizvode jedan i pol vagon vina. Moderno su opremili i podrum. Treba im, kaže, još dva hektara vinograda da bi od vinarije mogli i solidnije živjeti. Zato će nastaviti ulagati. Trenutačno su im, osim starih istarskih sorti borgonja, plavina i teran, u asortimanu i malvazija i cabernet souvignon, a namjeravaju podići i novi nasad pod merlotom. Za sada prodaju samo vino u rinfuzi, ali već su pripremili boce i etikete da sljedeće godine na tržište izađu s buteljama.

Veliki vinar već u tridesetoj
Selo Vrh, nadomak Buzeta, nije poznato samo po kulturno-povijesnoj baštini, koje ne bez razloga zovu Eldorado, nego i po izvrsnim vinima, kažu možda i najboljim istarskim vinima. Tu je najpoznatiji vinar Franko Grbac, također iz nove generacije vinara, koji je ljubav prema vinu naslijedio od djeda i oca, koji su imali vinski podrum još 1857. godine. Tek mu je 30 godina, a već ima vrlo modernu obiteljsku vinariju. Posjeduje tri hektara vinograda s 12.000 trsova, što namjerava uskoro udvostručiti, te podrum kapaciteta pet vagona vina, koji je izgradio prije pet godina, u koji strani turisti često navrate na degustaciju. U proizvodnom mu je asortimanu bijela malvazija, muškat, chardonay, souvignon, a od crnih sorti teran te najautohtonije sorte refoško, borgonja i plavi vranac.
Koliko je Franko uspješan vinar govore i osvojene nagrade na izložbi vina u Gračišću, Visoko srebro na Vinistri za malvaziju te diploma za treće mjesto za souvignon.
Posjeduje i vlastitu punionicu vina te sve strojeve za obradu vinograda.

Baćac među najmlađima
Među najmlađim istarskim vinarima zasigurno je Goran Baćac iz sela Kukurini, koji je navršio tek 24 godine. Posjeduje tri hektara vinograda, na kojima proizvodi jedan i pol vagon vina, a namjerava podići još jedan hektar vinograda. Asortiman mu je vrlo bogat - malvazija, chardonay, cabernet souvignon, merlot, prefoško i malo bijelog muškata. Oko 60 posto vina proda u bocama, odnosno već deset tisuća butelja. Uz moderno opremljen podrum ima i dvoranu za degustacije u kojoj najavljene grupe turista mogu degustirati vino uz istarski pršut i domaći sir. Od proizvodnje vina Goran i solidno živi. U primjeni nove tehnologije vjerovatno je dosta daleko odmakao od drugih. Dok su nono i otac zaduženi da vode brigu o vinogradima, Goran je stalno u podrumu. Modernom opremom uredio je i laboratorij, u kojem usluge ispitivanja uzoraka vina pruža za oko 500 vinara s područja Istre i Kvarnera. Dok čekaju laboratorijske nalaze, vinari imaju na raspolaganju posebnu prostoriju s dnevnim tiskom.