Njemačko istraživanje: U Hrvatskoj osjetno poboljšana poslovna klima

Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo osjetno su poboljšana u prosincu dok su gotovo sve ostale zemlje u regiji srednje i istočne Europe zabilježile lošija očekivanja nego u prethodnom mjesecu, pokazalo je u četvrtak istraživanje njemačkog instituta ZEW i austrijskog Erste Banka

Indeks koji mjeri očekivanja stručnjaka na financijskim tržištima za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci porastao je u prosincu za 11,1 bod u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši 25,9 bodova. Time se učvrstio u pozitivnom području, što znači da uvjerljivo prevladavaju optimistična očekivanja.

U studenom njegov je rast bio osjetno skromniji i iznosio je 2,4 boda, nakon što je u razdoblju od lipnja do listopada kontinuirano bilježio pad.

Među zemljama u regiji srednje i istočne Europe još je samo Rumunjska u prosincu zabilježila rast indeksa koji mjeri očekivanja za gospodarstvo, za osjetno skromnija 4,2 boda. Istraživanje uz Hrvatsku i Rumunjsku obuhvaća još Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Tursku.

Najviše su u ovom mjesecu pogoršana očekivanja za mađarsko gospodarstvo, iskazana u padu odgovarajućeg indeksa za 24,2 boda. Time je indeks za mađarsko gospodarstvo kliznuo u negativan teritorij, što znači da su prevladala negativna očekivanja. Izrazitije je u prosincu pao i indeks za Češku i Poljsku, za 13,1 odnosno 11,5 bodova. Značajnije su prigušena i očekivanja za tursko gospodarstvo, čiji je indeks pao za 10,7 bodova.

Očekivanja za regiju u cjelini kliznula su za 23,7 bodova, nadomak nuli, što znači da su pozitivna očekivanja u ravnoteži s onim negativnima.

Osjetno bolja i ocjena aktualnog stanja u Hrvatskoj

Stručnjaci obuhvaćeni istraživanjem osjetno su poboljšali i ocjenu aktualnog stanja u hrvatskom gospodarstvu, pa je odgovarajući indeks poskočio za 11,6 bodova, na minus 27,6 bodova. To znači da negativne ocjene i dalje pretežu nad onim pozitivnima.

U studenom indeks je pao za 5,8 bodova.

Najviše su u odnosu na studeni poboljšane ocjene stručnjaka o stanju u slovačkom i rumunjskom gospodarstvu, iskazane u skoku odgovarajućih indeksa za 20,5 odnosno 15 bodova. Bolju je ocjenu dobilo i poljsko gospodarstvo, čiji je indeks uvećan za 8,2 boda.

Stručnjaci pak osjetno lošije nego u studenom ocjenjuju stanje u mađarskom gospodarstvu, pa je odgovarajući indeks potonuo za 22,4 boda, spustivši se u negativni teritorij, na minus 7,4 boda, što znači da su prevladale negativne ocjene.

Stanje u regiji istočne i srednje Europe u cjelini ocijenjeno je nešto lošije nego u prošlom mjesecu, uz pad indeksa za 2,8 bodova, na 11,5 bodova.