Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Stu 2024

Njega i prihrana zimskih kultura u plasteniku bez grijanja

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Jasmin Hodžić  

Njega i prihrana zimskih kultura u plasteniku bez grijanja

Zimske kulture poput špinata, salate, mladog luka i rukole su otporne na niske temperature i idealne za uzgoj u plastenicima tijekom hladnijeg razdoblja. Međutim, i one imaju specifične potrebe za hranjivima kako bi se postigli zdravi rast i optimalan prinos.

Kroz praktične savjete, možete savladati tehnike njihove prihrane i održavanja čak i u plasteniku bez grijanja.

Specifične potrebe za hranjivima
Zimske kulture su relativno skromne u zahtjevima za hranjivima, ali određene komponente tla i hraniva imaju ključnu ulogu. Dušik (N) je važan za rast i razvoj lisnatih kultura poput špinata i salate. Nedostatak ovog elementa usporava rast i dovodi do žućenja listova.

Fosfor (P), podržava razvoj korijena, što je važno u uvjetima niskih temperatura, dok kalij (K) jača otpornost na stres i hladnoću, poboljšava kvalitetu listova i skladištenje vode u tkivima. Kalcij (Ca) i magnezij (Mg) pomažu u održavanju njihove strukture i zelene boje listova.

Od makroelementa željezo (Fe), cink (Zn) i bor (B) su neophodni za vitalne procese, pogotovo kod rukole i mladog luka.

Načini ishrane
U hladnim uvjetima treba pažljivo odabrati način ishrane kako bi se izbjeglo oštećenje biljaka i osigurao unos hranjivih tvari.

Organska gnojiva su odličan izbor za zimske kulture jer polako otpuštaju hranjive tvari i poboljšavaju strukturu tla. Kompost se može dodati u tlo prije sadnje kao osnovna prihrana, a pruža stabilno oslobađanje hranjivih tvari.

Humus od glista (vermikompost) odličan je za lisnate kulture. Dodajte ga u površinski sloj tla ili koristite u obliku tekuće otopine za zalijevanje. Pepeo od drveta sadrži kalij i fosfor, ali koristite ga pažljivo kako ne bi promijenio pH vrijednost tla.

Kada je riječ o mineralnim gnojivima, treba imati na umu da biljke u hladnim uvjetima često sporije usvajaju hranjive tvari iz tla. Otopljena gnojiva koja se primjenjuju putem navodnjavanja ili folijarno (preko listova) su efikasna opcija. Kod kombiniranih (NPK) gnojiva, koristite ona s većim udjelom kalija i fosfora, npr. 10-20-20. Kalcijev nitrat pruža brzo dostupni dušik i kalcij, što jača biljke.

U hladnim danima kada korijenje slabije apsorbira hranjive tvari, folijarna gnojiva su odlična opcija. Preporučuje se otopina mikroelemenata (Fe, Zn, Mn).

Aminokiseline pomažu biljkama da prebrode stres niskih temperatura i ubrzavaju rast, dok ekstrakti algi povećavaju otpornost na hladnoću i jačaju imunološki sustav biljaka.

Manje, ali češće prihrane
Održavajte dobar malčni sloj od organskog materijala (npr. slama, suho lišće) kako bi zaštitio tlo od smrzavanja. To pomaže mikroorganizmima da ostanu aktivni, što je ključno za razgradnju organske tvari i dostupnost hranjiva.

Voda treba biti blago zagrijana (15-20°C) kako bi se izbjegao šok korijena. Otopine gnojiva za zalijevanje koristite u malim količinama kako bi se spriječilo ispiranje hranjiva. Prihranjujte biljke ujutro, jer su temperature tijekom dana više, pa će biljke bolje usvojiti hranjive tvari.

Zimske kulture imaju sporiji metabolizam, stoga su im potrebne male, ali česte doze. Izbjegavaj prekomjerno gnojenje koje može uzrokovati stres korijena i nakupljanje soli u tlu.

Optimalan pH za zimske kulture je 6,0 - 7,0. Po potrebi se pH tla može korigirati, na primjer, dodavanjem dolomitnog vapnenca za povećanje ili sumpora za snižavanje.

Preporuke po kulturama
Špinat voli umjereno plodno tlo bogato organskom tvari. Prihranjujte ga kalcijevim nitratom svakih 10-14 dana. Izbjegavajte previše dušika, jer može izazvati nakupljanje nitrata.

Salata je osjetljiva na nedostatak kalcija, što može izazvati vršnu trulež listova. Dodajte kalcijev nitrat folijarno, a kombinirajte organski kompost s mineralnim gnojivima za postepeno otpuštanje hranjiva.

Mladom luku je potrebno više kalija za razvoj čvrstih stabljika. Primijenite NPK gnojivo 10-20-20 svaka dva tjedna. Pazite na zalijevanje jer tlo treba biti vlažno, ali ne prevlažno.

Rukola je brzorastuća kultura koja zahtijeva dobar balans dušika i kalija. Folijarno prihranjivanje otopinom morskih algi pomaže boljem rastu.

Redovno pregledavajte svoje biljke, prateći boju i stanje listova. Žuti listovi često ukazuju na manjak dušika, dok crvenkasti mogu biti znak nedostatka fosfora. Najbolje je obaviti analizu tla kako bi precizno prilagodili doze hranjiva.

Iako plastenik nije grijan, provjetrite ga tijekom toplijih dana kako bi se smanjila vlaga i spriječio razvoj gljivica.

Ishrana zimskih kultura u plasteniku bez grijanja zahtijeva pažljivo balansiranje hranjivih tvari i prilagođavanje uvjetima niskih temperatura. Korištenjem organskih i mineralnih gnojiva, kombiniranih s tehnikama malčiranja i pažljivog zalijevanja, možete osigurati zdrav rast biljaka čak i u najhladnijim mjesecima.


Komentari članka

Vezani članci

Inženjer radiologije danas uzgaja biljke koje završavaju u Michelin restoranima

23.07.2026.

"Moji roditelji cijeli su život u poljoprivredi i praktički sam odrastao uz plastenike. Vidio sam i lijepe i one puno teže strane ovog posla - proljeće kada napokon ima prihoda i zimu kada se doslovno preživljavalo. Od njih sam naučio koliko se radom i od

Sve domaće: Podravka više ne uvozi grašak, ciklu, rajčicu i papriku

16.06.2026.

Na Podravkinim poljima u Koprivnici i okolici traje intenzivna berba graška. Berba je počela još 1. lipnja i trebala bi završitit do kraja ovog tjedna ako vremenski uvjeti budu povoljni, a iz Podravke su priopćili kako se ubrani grašak odmah prerađuje u T

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

26.05.2026.

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk