Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ruj 2012

Nitko ne želi otkupljivati rekordan ulov srdela u Istri

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Nikolina Buljan,VLM  

Nitko ne želi otkupljivati rekordan ulov srdela u Istri

U vrijeme najvećih izlova plave ribe istarski ribari našli su se u problemima jer im hrvatske tvornice otkupljuju sve manje ulova, i to zato što im je riba nekvalitetna. Kako objašnjava Silvio Licul, jedan od najvećih ribara na istarskom području, tvornica Mirna iz Rovinja ograničila je otkup ribe na pet tona po brodu upravo zato što su srdele premale. Kaže, stari strojevi u Mirni nisu prilagođeni takvoj vrsti ribe jer u odvajanju glave i repa strojevi proizvode puno 'škarta'. Ne bi im odgovarala ni veća riba od standarda koji su navikli otkupljivati jer u tom slučaju riba (srdele, inćuni) ne bi stala u posude u kojima se riba šalje na trgovačke police.

Licul spominje da je situacija u Mirni još i dobra. Druge tvornice poput Podravke, koju ističe kao jedinog otkupljivača koji svaki put plaća na vrijeme, sada uopće ne uzimaju srdele iz Istre zato što su male. Ono što Podravka i otkupi bude iz Dalmacije jer se tamo mogu naći nešto veći primjerci spomenutih vrsta riba. "Dnevno ulovimo između osam i deset tona ribe, ali nema kvalitetne. Ove je godine katastrofa", spominje Licul, kojemu je prošla godina bila rekordna jer je sa svojim ribaricama Maurus i Maurus1 prihodovao 12 milijuna kuna. Licul tvrdi da većina istarskih ribara ne bi preživjela da nema otkupa iz inozemstva. On više od dvije trećine ulova izvozi u Italiju, pa je tako prošle godine Talijanima prodao milijun i 320.000 kilograma plave ribe. Pitamo ga i što se događa s državnim potporama. Ribari se u medijima često tuže da više ne mogu računati na njih jer se potpore uopće ne isplaćuju. "Ma ja stvarno ne znam zašto se to piše. Potpora nije 25 nego 35 lipa i kasni dva-tri mjeseca, ali se na kraju uvijek isplati. Imamo i potporu za kupnju plavog dizela. Nedavno smo bili na sastanku na kojem je rečeno da ima novca za refundaciju dijela cijene plavog dizela tako da će vjerojatno i to biti isplaćeno. Ne znam što bi ribari htjeli, valjda sve na gotovo", pita se Licul. Uz Mirnu i Podravku kao otkupljivači ribe javljaju se i neke druge tvrtke poput zadarskog Arbacommerca, koji je kod Labina otvorio pogon za preradu riba. U Istri plavu ribu otkupljuje i tvrtka S.I.C. iz Tara. Kako piše Glas Istre, ulov manje srdele donosi ribarima i manju zaradu. Mala srdela otkupljuje se za 2,5 kuna po kilogramu, a veća za 3,10 kuna. Rekordne godine u izlovu plave ribe u Hrvatskoj bile se 2009. i 2010. godine. Primjerice, u 2010. ulovljeno je 46.711 tona plave ribe, a rekordne 2009. ulovljeno je čak 49.459 tona. U te dvije godine napokon su bili premašeni i rekordni rezultati, zabilježeni 1983. i 1987. godine. No ribare je i te 2009., baš kao i 2010., mučilo to što su sve ulovljene srdele i inćuni bili mali.

Rekordne godine tako nužno nisu značile i rekordnu zaradu. Za hrvatsko ribarstvo povoljna bi mogla biti informacija da je u 2013. u Europskom fondu za ribarstvo predviđeno 8,7 milijuna eura, a nakon 2014. ravnopravno ćemo sudjelovati u raspodjeli sredstava iz fonda namijenjenog ribarstvu.


Komentari članka

Vezani članci

Traje lovostaj na sitnu plavu ribu, no na riječkoj je ribarnici ipak ima

31.10.2025.

Radi obnove ribljeg fonda u Jadranu se trenutačno na pet lokacija ne smije loviti mala plava riba. Ribari upozoravaju da zbog zatvorenih zona moraju ići na udaljenije pošte, što im povećava troškove i smanjuje zaradu.

"Dvije gvardije" za dobar ulov: Priča o najmlađem kočaru s vlastitim obrtom

28.11.2024.

Anteo Šumberac, 23-godišnji Labinjan, jedan je od najmlađih kočara u Hrvatskoj, a svakako je najmlađi vlasnik obrta za ribolov "Anteo". Njegova koča nazvana Sv. Andrija, po jedinom svecu i zaštitniku Rapca, nalazi se u rabačkoj luci odakle Anteo, sa svoji

Kraljica plave ribe odlazi na godišnji odmor

23.01.2024.

Kraljica plave ribe odlazi na godišnji odmor. U tijeku je lovostaj na srdelu i ostalu plavu ribu. Uz skuplje cijene, prodaja ribe je slabija, ali ne staje.

Što nosi budućnost hrvatskog ribarstva?

30.10.2023.

U Šibeniku je održan 26. susret ribara u organizaciji Hrvatske obrtničke komore. Istaknuti su problemi i izazovi s kojima se ribari svakodnevno susreću u svom poslu kao i budućnost ove iznimno važne strateške grane za hrvatsko gospodarstvo.

Hrvatske šume kreću s otkupom žira hrasta lužnjaka i kitnjaka

03.10.2023.

Sakupljati se može samo u registriranim šumskim sjemenskim objektima, odnosno u onim šumama koje se i koriste za proizvodnju kvalitetnog sjemena duži niz godina

Tag cloud

  1. 2796 članka imaju tag turizam
  2. 2646 članka imaju tag hrvatska
  3. 1762 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1055 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 662 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 504 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 422 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor