Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Ruj 2021

‘Nisu nas ugrozili ni Covid ni potres, ali rast cijene ovog materijala jest’

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

‘Nisu nas ugrozili ni Covid ni potres, ali rast cijene ovog materijala jest’

Zagrebačka tvrtka je lider u projektiranju i proizvodnji montažnih objekata u široj regiji.

Iako tvrtki Arosa Grande, specijaliziranoj za projektiranju i proizvodnji montažnih objekata, poslovanje nisu ozbiljnije ugrozili ni pandemija ni katastrofalni potresi, nestabilnost na tržištu građevnog materijala, prije svega divljanje cijena željeza, radi im ozbiljne probleme tijekom ove godine.

Zoran Krstovski, direktor tvrtke, pojašnjava da oko 40-50 posto ukupnih troškova gradnje njihovih objekata otpada na pocinčane cijevi, koje su najviše poskupile.

Divljanje tržišta sirovina

“Prošle godine cijena pocinčanih cijevi, promjera 6 cm kakve mi uglavnom koristimo, bila je 5,7 kuna po kilogramu, a danas je viša od 17 kuna. To nam je dobrano otežalo poslovanje jer je sada teško procijeniti koliki će biti ukupni troškovi investicije.

Prije smo davali ponude koje su vrijedile mjesec dana, a sada je to svedeno na sedam dana. Uz to, kako bismo izbjegli neželjene situacije i troškove s klijentima, prihvaćamo poslove i potpisujemo ugovore samo za o one projekte koje možemo realizirati s materijalom kojeg imamo trenutno na skladištu”, ističe Krstovski. Nada se da će se cijena željeza ipak stabilizirati i doći u realne okvire jer sadašnja situacija radi ozbiljne probleme u poslovanju i planiranju brojnim tvrtkama, bilo da prodaju željezo ili pak kupuju.

Vrijednost projekta Arose Grande inače ovisi o zahtjevima kupca, a dosad im je najveći pojedinačni posao “težio” 970 tisuća eura dok je u izradi jedan od 1,3 milijuna.

Kako nam pojašnjava Ivan Đođ, vlasnik i osnivač tvrtke, kada je 2008. osnivao Arosa Grande, na prvom mjestu bila mu je zamisao da stvori proizvode koji bi pomogli seljacima u zaštiti bala sijena od truljenje pod različitim vremenskim uvjetima.

Želio je stoga osmisliti nešto što će biti dovoljno prozračno kako bi se očuvala kvaliteta sijena, a opet dovoljno čvrsto i dugotrajno kako bi moglo izdržati višegodišnje udare sunca, vjetra, kiše i snijega. I tako je nastao Arosin najprodavaniji i najtraženiji proizvod – tunelska nadstrešnica za sijeno.

“Jednostavna računica govori da farmeri koji pohranjuju bale sijena u ovakve objekte na godišnjoj razini ostvare uštede od oko 150 eura po grlu na prehrani stoke jer hrana zadržava brojne hranjive tvari koje bi pod drugim uvjetima nestale. Tu je i ekološki moment.

Uobičajeni način pokrivanja rolo bala sijena najlonom djeluje vrlo štetno na okoliš. Folija kojom su se bale prekrivale razgrađuje se šibana vjetrom i kišom. Rastrgani komadići plastične folije lete posvuda, a dobar bi dio tih komada plastike završi zaoran u poljima.

Kao što je poznato, najlon se razgrađuje više od stotinu godina, pa plastika zaorana u tlo lagano ispušta otrovne kemikalije, koje dospijevaju i u rijeke, jezera i mora.

Tlo više nije pogodno za ekološki uzgoj te zbog zaustavljanja protoka kisika ono postaje neplodno. Prilikom same razgradnje nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac”, pojašnjava Đođ.

Fokus na izvozu

Vrlo brzo Arosa Grande proširila je asortiman proizvoda na nadstrešnice za spremanje i prosušivanje drveta, a potom su došli na red i drugi proizvodi – višenamjenska skladišta za spremanje poljoprivrednih strojeva, repromaterijala, radnih strojeva, uređaja, vozila i ostaloga, a zatim i staje te poljske nadstrešnice za stoku.

Kako naglašava Krstovski, do danas su projektirali i postavili više od 1000 objekata u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Slovačkoj te BiH. Arosa Grande ima vlastito projektiranje i komercijalu, dok sve ostalo rade preko kooperanata.

To se odražava i na činjenicu da imaju zaposlena dva do tri vlastita djelatnika te 30-ak kooperantskih. Godišnji prihod kreće se na razini nešto manjoj od 10 milijuna kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Končar ostvario 230,6 milijuna eura konsolidirane neto dobiti

30.10.2026.

Grupa Končar u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 230,6 milijuna eura, što je rast od 37,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u četvrtak.

Kulina Nova Sela: Ostali na djedovini i od pršuta izgradili biznis

21.10.2026.

Obitelj Bebić već 35 godina proizvodi pršut kod Metkovića, izvozi u Njemačku i ostvaruje gotovo pola milijuna eura godišnjih prihoda.

Hrvatska tehnologija i američka proizvodnja: Orqa Pentagonu prodaje dronove za zatvorene prostore

15.10.2026.

Američka kompanija osječke Orqe osigurala je ugovor od 38 milijuna dolara s Ministarstvom obrane SAD-a za masovnu proizvodnju naprednih dronova za zatvorene prostore

Hrvatski Shoutem dobio milijun dolara od NHL zvijezde i kreće u preuzimanje američkog konkurenta

22.07.2026.

Shoutem, hrvatsko-američka platforma za izradu mobilnih aplikacija, ulazi u novu fazu rasta. Nakon vlasničke transakcije, nove investicije i planiranog preuzimanja američkog konkurenta, tvrtka još snažnije okreće fokus prema SAD-u, ali razvoj proizvoda i

Kolak: Končar može povući hrvatske tvrtke na svjetska tržišta

12.07.2026.

Predsjednik Uprave Končara pozvao je male i srednje tvrtke na suradnju jer samostalno teško mogu konkurirati globalnim divovima

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk