Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lip 2016

Ništa od poljoprivrede prekonoć

Izvor: www.agrobiz.hr · Autor: Morana Begač  

Ništa od poljoprivrede prekonoć

Ima trideset godina i više od 3000 sadnica ekološke aronije. U Preseki kod Vrbovca Bojan Novosel tek je na početku. Ali s ambicioznim planovima.

"Donedavno nisam uopće razmišljao o poljoprivredi kao poslu. Nagovorio me je tata. Istraživao sam i shvatio kako bi aronija mogla biti profitabilna kultura", kaže Bojan Novosel.

Početno zemljište ima pokraj vikendice pa je bilo lakše odlučiti se i upustiti u novu avanturu. Živi s obitelji i radi u Zagrebu, supruga je na porodiljnom i trenutno nezaposlena, vodi brigu o dvoje male djece. "Svidio nam se plan, ali i to da budemo što više u prirodi i za to vrijeme radimo nešto korisno." Od ukupno 4 hektara zemljišta trenutno je na 1,3 hektara posađeno 3400 sadnica. "Planiramo povećati uzgoj, kupiti još jedan hektar zemljišta i ujesen posaditi još aronija, na potpuno ekološkome terenu na vrhu brda, okruženome s nekoliko kuća. Ondje je dvadesetak godina bila livada, ništa nije tretirano pa su uvjeti idealni", kaže Bojan.

Odnedavno su Novoseli i službeno ekološki proizvođači, registrirani u Upisniku, trenutno u prijelaznome razdoblju.
"Nitko niti ne želi kupiti aroniju ako nije ekološka", objašnjava nam Bojan, uvjeren kako će dodatnim znakom ekološkoga proizvoda njegova aronija moći probiti na tržištu. "Jedini problem u ekološkome uzgoju su korov i trava, kosimo ih malčerom između redova, a ostatak čupamo ručno, baš zbog ekološkog uzgoja ničim ju ne tretiramo. To je naporan posao, ali se isplati."

Aroija - OPG Novosel OPG Novosel

EU sredstva za mala gospodarstva

Javio se na natječaj za mjeru 6, podmjeru 6.3 - potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava - pa je dobio 15.000 eura. "Tim ćemo novcem kupiti traktor, zemljište i nove sadnice. On je za mene i obitelj kao početnike u poljoprivredi izuzetno značajan. Srećom, u obitelji imamo konzultanta koji nam je pomogao u vezi s prijavljivanjem za mjere Programa ruralnoga razvoja. Uvjete smo ispunjavali pa se prijavili", kaže Bojan.

"Sa 115.000 kuna može se napraviti čuda. Ako radiš po planu. Mogu kupiti još jedan ili dva hektara zemlje, posaditi još 3.000 sadnica, nabaviti mehanizaciju... Zasigurno neću, kao neki, kupiti auto pa vraćati novac. Nadam se da će se uz pomoć EU fondova i hrvatska poljoprivreda trgnuti malo i pokrenuti."

Kao i mnogi prije njega susreo se s problemima u administraciji. Rješavanje dokumentacije i vlasničkih papira uvijek je dugotrajan proces.

"Stanje u gruntovnici i katastru je strašno. Jako puno vlasničkih prava nije riješeno. Svaki odgovor na pitanje svodi se na to da platim odvjetnika kako bi mi to riješio. Zemlja ne vrijedi toliko koliko bi me koštalo rješavanje papirologije", žali se naš sugovornik.
U planu širenje

"Prekonoć od poljoprivrede nema ništa pa planiramo širenje u budućnosti. Još nikada nismo imali berbu no nadamo se kako će prva donijeti 200 do 250 kilograma. Pravu punu berbu očekuju tek za dvije do tri godine, pa trenutno nemaju ugovorenu proizvodnju i prodaju. Ovogodišnja će započeti u kolovozu, a grmovi već pokazuju kako će nasadi, s godinama, imati dobar urod. U nas se masovno počelo saditi aroniju, ali treba podosta vremena da dođe do punog uroda kako bi se mogla plasirati na tržište."

Novosel surađuje s jednim od većih proizvođača aronije u Poljskoj, koji ga savjetuje u vezi sa sadnjom i uzgojem. Aronija je u Poljskoj oko 30 posto manje kvalitetna nego naša, zbog drukčijega podneblja. Zato je naša jako cijenjena i većina proizvođača pronađe svoje tržište u stranim zemljama. "Cijena litre čistoga soka iz aronije je oko 100 kuna. U trgovačkim centrima možete kupiti litru po 30-tak kuna, a to nema veze s aronijom. To je običan sok, a ne aronija. Sok od ploda, bez dodanoga šećera, sam je po sebi je ljekovit proizvod i ne pije se kao sok. Litra je dovoljna za mjesec, mjesec i pol dana jer se pije svaki drugi dan", kaže Bojan.

Lani je za probu napravio i liker koji su svi pohvalili pa će možda i to jednoga dana doći u ponudu. Trop će, nakon izrade soka, dati posušiti i iz njega napraviti čaj. "Planiram iduće godine, kad ćemo imati više uroda, raditi pekmeze i džemove, za početak. Kasnije ćemo vidjeti kakva će biti prodaja i u kojemu ćemo smjeru ići."

Kani surađivati s OPG-om koji uzgaja ekološke jabuke. Spajanje dviju ekoloških proizvodnji dovelo bi do novoga proizvoda - jabučnoga soka s aronijom, sa zajedničkom etiketom i ambalažom. Sokovi koje proizvedu ove godine "otići" će prijateljima i poznanicima, za reklamu, a dio će prodavati.

Trenutno Novoseli rade na marketingu, naljepnicama, oglasima, plakatima i reklamama. Nadaju se kako će od jeseni pojačati promociju na sajmovima i štandovima. Postoji i mogućnost suradnje sa zadrugom, koja će se iskristalizirati kada nasadi budu u punome rodu. Tako će osigurati mogućnost izvoza soka.

Bojan je član HUMP-a Agro, s kojim želi više surađivati u budućnosti zbog daljnje edukacije, povezivanja s drugim proizvođačima i sudjelovanja na manifestacijama. Zagreb je, kaže, veliko tržište s puno mogućnosti ako ih se zna iskoristiti. Pregovara o sudjelovanju na većim sajmovima poput Adventa. Možda ondje Novoseli pronađu nove mogućnosti suradnje u otkupu bobica ili soka.

Surađuje Bojan i sa susjednim OPG-om u stočarstvu pa se tako brine i o 30 ovaca. Posadio je na 3.000 m2 grah, a planira ujesen zasaditi i češnjak. Aronija je još uvijek dodatni posao za obitelj no nadaju se svi kako će im uskoro postati primarni.
Bojanovo ljetno osvježenje

3 dl soka od eko jabuke

1 dl soka od eko aronije

po želji malo limuna

dobro ohladiti

Kalkulacija proizvodnje aronije na 1 ha

*bez vlastitog rada

zemljište 20-30.000 kn
2.500 do 3.000 certificiranih sadnica - 1 sadnica 15 kn
sa gnojivom i troškom strojeva ukupno oko 10.000 eura

Namirnica budućnosti

Nazivaju je najzdravijom biljkom u svijetu, moćno je i potpuno prirodno oružje u prevenciji bolesti.

Aronija su, zapravo, grmovi s malim tamnoplavim bobicama u grozdovima, koje izgledom jako podsjećaju na borovnicu. Grmovi su visoki i do dva metra. Jestivi i ljekoviti dio biljke su bobice s oporim okusom, koje se po sazrijevanju na grmu mogu održati i dva mjeseca. A sazrijevaju potkraj kolovoza i u rujnu. Postoje tri vrste - crna aronija (Aronia melanocarpa), tamnocrvena (Aronia arbutifolia), i ljubičasta aronija(Aroniaprunifolia) i pripadaju porodici ruža - Rosacea. Nijedna nema prirodne neprijatelje, odnosno nametnike, ne treba ju uopće prskati zaštitnim sredstvima i s pravom nosi naziv ekološki uzgojenoga bobičastog voća...

Aroniju nazivaju i namirnicom budućnosti jer ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćava od štetnih tvari i teških metala i zato je odlična preventiva protiv malignih oboljenja. Studije su pokazale kako ima antikancerogeno djelovanje jer u velikome postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Kao izuzetan antioksidans sprječava stvaranje slobodnih radikala i "napad" na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući proces starenja organizma i sprječavajući razvoj kroničnih bolesti. Poznata i po tome što podiže cjelokupni imunitet organizma, smanjuje upale, sprječava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija urinarnog trakta, a omogućava i bolji rad žući i jetre.

Sadrži sve esencijalne nutrijente – vitamine C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6, B9, a bogata je cinkom, željezom, kalijem, kalcijem, manganom, fosforom i jodom.

Savjeti za bolju poljoprivredu

smanjiti administraciju
riješiti probleme vlasništva nad zemljištem
smanjiti dokumentaciju

Osobna karta

OPG Novosel, Zelenički put 3, Zagreb
3,5 ha zemljišta
3.000 sadnica aronije
30 ovaca
ekološka proizvodnja, trenutno u prijelaznom periodu


Komentari članka

Vezani članci

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

Odustali od mliječnog govedarstva, posadili divlji šipak i pronašli novu tržišnu nišu

03.11.2026.

Nakon svojih redovnih poslova Nataša i Igor Horvat iz Brežana kraj Karlovca ovih dana žure doma na berbu i preradu divljeg šipka. Agronom po struci, Igor se prije 26 godina odlučio preseliti na djedovinu i baviti stočarstvom koje je i diplomirao. Tada je

OPG VELAGAZbog ekstremnih suša u maslinik su doveli 15 cisterni vode, isplatilo se: beru dvije tone dnevno, berači branitelji tvrde - ovo je terapija

03.11.2026.

Slaven Gudelj iz OPG-a Velaga jedan je od maslinara koji su posljednjih godina svojim rezultatima privukli pozornost maslinarske javnosti. Njegova maslinarska priča počela je postupno, na zemlji u Jajićima u Bristivici. Od prvih 88 kilograma maslina ubran

Trideset godina osječkog BIOS-a

29.10.2026.

Od početka djelovanja poduzetničkog inkubatora oko 400 tvrtki koristilo je BIOS-ovu infrastrukturu kako bi napravilo prve poduzetničke korake. Tvrtke iz BIOS-a zapošljavaju u ovom trenutku oko 900 radnika.

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk