Niskopodni vlak novi Končarov izvozni adut

Nakon niskopodnog tramvaja, koji se probija na strana tržišta, te vjetroagregata, koji se zasad dokazuje u probnom radu u zaleđu Splita i stječe izvozne reference, Končar je ovih dana premijerki Jadranki Kosor i javnosti predstavio još jedan rezultat znanja njihovih stručnjaka i potencijalni izvozni adut - elektromotorni niskopodni vlak.

Vlak je napravljen prema svjetskim standardima, a slična vozila proizvodi mali broj zemalja. Namijenjen je prigradskom i regionalnom željezničkom putničkom prometu, dug je 75 metara, klimatiziran je, prima do 500 putnika, osposobljen je za brzine do 160 kilometara na sat, a udio domaće proizvodnje u njemu premašuje 70 posto, kaže Ivan Bahun, predsjednik Uprave tvrtke Končar električna vozila.

Prema njegovim je riječima, u vlak ugrađena najsuvremenija oprema razvijena u Končaru kao što su sustavi upravljanja i komunikacije, motori, transformatori, postolja te dijelovi mnogobrojnih domaćih dobavljača. Svi koji su vidjeli vlak ili se vozili u njemu na kratkoj prvoj vožnji s razlogom su imali dojam da je riječ o nekom od poznatih modernih francuskih ili japanskih brzih i udobnih vlakova. Da slično misle i stručnjaci, dokazuje i glavna nagrada koju je Končarov vlak dobio na manifestaciji inovativnog stvaralaštva ARCA na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu.

Za razliku od niskopodnog tramvaja, koji još čeka rezultate nekoliko međunarodnih natječaja i vjetroagregata, niskopodni vlak je već sa svojim prototipom zakoračio na strano tržište. Izrađen je, naime, na temelju 5,3 milijuna eura vrijednog lani sklopljenog ugovora za Željeznice Federacije BiH, ali će ga Končar nastojati plasirati i na za takve vlakove vrlo veliko svjetsko tržište. Potencijal tržišta u okružju u Končaru procjenjuju na čak 11,3 milijarde eura.

Tu končarovci računaju prije svega na zemlje jugoistočne i srednje Europe. Da se niskopodnim vlakom, kao i niskopodnim tramvajem te vlastitim vjetroagregatom uspiju probiti na zahtjevna strana tržišta - kao što im je već uspjelo s mjernim transformatorima, trafostanicama i drugim proizvodima vlastite pameti, što dokazuje i podatak o tome da već izvoze gotovo polovicu proizvodnje - Končaru treba i pomoć.

Nije, naime, dovoljno samo stalnim ulaganjima u znanje razvijati nove, moderne proizvode. Zato predsjednik Uprave Končar elektroindustrije Darinko Bago ističe da žele podršku države u pilot-projektima nužnima za plasman njihovih proizvoda na strana tržišta, jaču ulogu HBOR-a u olakšavanju izvoza i stjecanju referenci, političku i lobističku podršku Vlade u velikim projektima, a očekuju i kontinuitet u investicijama te podršku HEP-a, HŽ-a i HAC-a.

To i ne čudi jer se Končar ne namjerava zaustaviti na postignutim uspjesima, nego već najavljuje nove. Planiraju, naime, razviti tramvaj za različite širine kolosijeka, novu asinkronu lokomotivu i nove generacije vlakova. Kod toga im je, kaže Bahun, važna i podrška HŽ-a za ugovaranje prvih vlakova.